Pregled povijesti ruske književnosti 2

SILAB KOLEGIJA PREGLED POVIJESTI RUSKE KNJIŽEVNOSTI 2

Naziv kolegija: Pregled povijesti ruske književnosti 2

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj i izvođač)

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata)

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno

Prostor i vrijeme: utorak, 11.00-12.30 (A-223)

Broj ECTS bodova: 5

Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 1

 

Opis kolegija:

Kolegij je koncipiran u obliku predavanja koje prati seminar (Čitanje odabranih tekstova 2). Tijekom ljetnog semestra studenti se upoznaju s ključnim razdobljima ruske književnosti 19, 20. i 21. stoljeća, počevši od ranog realizma, preko visokog realizma i njegove dezintegracije, zatim modernističkih i avangardnih strujanja početkom 20. stoljeća, socrealizma, soc-arta i naposljetku postmodernističkih poetika.

Obveze studenata:

Redovito pohađanje nastave. Najviše tri izostanka. Pisanje kolokvija i kratkih provjera (ponavljanje) tijekom semestra.

 

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje osnovnih razdoblja, najvažnijih predstavnika i djela ruske književnosti od druge trećine 19. do prvih desetljeća 21. stoljeća te razumijevanje logike njihova povijesnoga razvitka i povezanosti.

 

Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu:

U kontekstu sveukupna studija ruske književnosti kolegij nudi preliminarno-sintetsko književnopovijesno znanje koje – uz Uvod u rusku književnost 1 i 2 – studentima rusistike omogućuje lakšu orijentaciju pri odabiru kolegija u idućim (višim) fazama studija.

 

Korištene metode:

Predavanje, analiza književnih tekstova, diskusija, medijski materijali, kviz

 

Sadržaj kolegija:

 

  1. nastavna jedinica

Upoznavanje s radom. Uvodna razmatranja. Pregled ruske književnosti „dugog“ 19. stoljeća.

 

  1. nastavna jedinica

Rani realizam. Predstavnici. „Naturalna škola“.

 

  1. nastavna jedinica

Gogol’, Gercen. Slavenofili i zapadnjaci.

 

  1. nastavna jedinica

Razvijeni realizam. Turgenev, Gončarov, Leskov.

 

  1. nastavna jedinica

Razvijeni realizam. Dostoevskij i Tolstoj.

 

  1. nastavna jedinica

Dezintegracija realizma. Čehov, Gor’kij.

 

  1. nastavna jedinica

Kolokvij

 

  1. nastavna jedinica

Ruski simbolizam („srebrni vijek“). Prvi i drugi naraštaj simbolista. Simbolistička poetika. Brjusov, Sologub, Ivanov, Blok, Belyj. Realistička tradicija: Bunin.

 

  1. nastavna jedinica

Avangarda / postsimbolizam. Akmeisti, futuristi, imažinisti, oberiuti: Ahmatova i Mandel’štam; Majakovskij i Hlebnikov; Esenin; Pasternak i Cvetaeva; Harms i Zabolockij. Odlike avangardističke poetike.

 

  1. nastavna jedinica

Emigrantska književnost. Tri vala ruske emigracije. Hodasevič, Bunin, Cvetaeva, Nabokov, Solženicyn, Brodskij.

 

  1. nastavna jedinica

Socrealizam i književnost nakon Drugoga svjetskoga rata. Književnost u funkciji države i ideologije. Sovjetska književnost. Fadeev, Ostrovskij, Šolohov.

 

  1. nastavna jedinica

Šezdesete i sedamdesete. Jugovina (šezdesete) i reakcija na nju (sedamdesete). Proza u trapericama. Samizdat, tamizdat.

 

  1. nastavna jedinica

Postmodernizam. Underground književnost. Bitov, Ven. Erofeev, Brodskij, Prigov, Sorokin.

 

  1. nastavna jedinica

Kasni ruski postmodernizam. Hibridni žanrovi, književne transformacije. Sorokin, Pelevin, Ulickaja, Vodolazkin, Elizarov, Senčin.

 

  1. nastavna jedinica

Kolokvij

 

Literatura

Obvezna

Flaker, A. 1975. „Novija ruska književnost“, u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker). Zagreb: Mladost, str. 269-404.

Flaker, A. 1976. Stilske formacije. Zagreb: SNL.

Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti. Prev. M. Car i D. Zima. Zagreb: Golden marketing -Tehnička knjiga.

Vojvodić, J. 2012. „Postmodernizam u Rusiji ili ruski postmodernizam“, u: Tri tipa ruskog postmodernizma. Zagreb: Disput, str. 17-28.

 

Izborna

Badalić, J. 1972. Rusko-hrvatske književne studije. Zagreb: Liber.

Billington, J. 1988. Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tumačenje. Beograd: Rad.

Flaker, A. 1965. Ruski klasici XIX stoljeća. Zagreb: Školska knjiga.

Flaker, A. 1984. Ruska avangarda. Zagreb: SN Liber i Globus.

Flaker, A. i Ugrešić, D. (ur.) Pojmovnik ruske avangarde 1-9. 1984-1993. Zagreb.

Gjunter, H. i Dobrenko, E. (red.) 2000. Socrealističeskij kanon. Sankt-Peterburg: Gumanitarnoe agentstvo „Akademičeskij proekt“. Dostupno online.

Kuprejanov, E. N. (red.) 1981. Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom tretij. Ot sentimentalizma k romantizmu i realizmu. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.

Lukšić, I. i Medarić, M. (ur.) 1987. „Ruska književnost u dijaspori“, u: Književna smotra, br. 65-66.

Muratov, K. D. (red.) 1983. Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom četvertyj. Literatua ot konca XIX – načala XX veka. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.

Kremencov, L. P. (red.). 2003. Russkaja literatura XX veka v dvuh tomah. Tom 1. 1920 -1930-e gody; Tom 2. 1940 – 1990-e gody, Moskva: Academia.

Medarić, M. 1989. Od Mašenjke do Lolite. Zagreb: August Cesarec.

Prijm, F. Ja. i Pruckov, N. I. (red.). 1982. Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom tretij. Rascvet realizma. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.

Slamnig, I. 1973. Svjetska književnost zapadnoga kruga. Od srednjega vijeka do današnjih dana. Zagreb: Školska knjiga.

Solar, M. 1982. Suvremena svjetska književnost. Zagreb: Školska knjiga.

Struve, G. 1984. Russkaja literatura v izgnanii. Paris: YMCA-PRESS.

Vojvodić, J. 2012. Tri tipa ruskog postmodernizma. Zagreb: Disput

Užarević, J. 2020. Povijest ruske književnosti od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput.

 

 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti nastavne jedinice

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu