Suvremena ruska kratka priča

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Mjesto i vrijeme:

ČET 11:00–12:30, dvorana A 223 – predavanje

ČET 12:30–13:15, dvorana A 223 – seminar

Status kolegija: obavezna izbornost

Jezik: ruski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Broj ECTS bodova: 3

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, čitanje zadanih priča (u izvorniku), aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama

Ispit: 2 kolokvija (ili usmeni ispit)

Ciljevi kolegija

Upoznati studente sa suvremenom ruskom kratkom pričom, s njezinim glavnim autorskim poetikama od kasnosovjetskoga razdoblja do danas te s procesima koji su tu formu oblikovali: raspadom sovjetskoga književnog polja, postmodernističkim eksperimentom devedesetih, povratkom realizma u dvijetisućitima i novom emigracijom nakon 2022. godine. Kroz čitanje i analizu izabranih priča studenti će usvojiti žanrovske pojmove potrebne za rad s kratkom formom (priča, novela, pripovijetka, ciklus, roman u pričama) te ih primijeniti na konkretnim tekstovima, prepoznajući razliku između pripovjednih postupaka postrealizma, konceptualizma, postmodernizma i novoga realizma. Cilj kolegija jest pokazati da se suvremena ruska književnost danas piše na više mjesta i iz više pozicija – u Rusiji, u emigraciji i u rusofonim sredinama izvan Rusije – te studente osposobiti da te pozicije prepoznaju i kritički opišu.

Izvedbeni plan

1. 

Uvod u kolegij i način rada

Što znači „suvremena” ruska književnost? Periodizacija, korpus i kriteriji izbora.

Seminar: Upoznavanje s korpusom priča i s obvezama na seminaru.

2. 

Kratka priča kao žanr; ruski rasskaz od Čehova do mlade proze šezdesetih godina 20. stoljeća

Priča, novela i pripovijetka: terminološke razlike u ruskoj i hrvatskoj tradiciji. Ciklus i roman u pričama. Teorija kratke forme (B. Éjhenbaum, V. Šklovskij). A. P. Čehov: Student – kratka forma kao model.

Seminar: 

Mlada proza šezdesetih – V. Aksënov: Pobjeda (Победа); govorni jezik i jazz-ritam; Dovlatovljev ciklus kao roman i anegdota kao građevni element – S. Dovlatov: priče iz zbirke Kovčeg (Чемодан).

3. 

Ljudmila Petruševskaja i postrealizam

Svakodnevica, „černuha” i ženski pripovjedni glas; distopijski obrat u kratkoj formi.

Seminar: Novi Robinzoni (Новые Робинзоны), Higijena (Гигиена).

4. 

Kratka priča Tatjane Tolstaje

Metaforička gustoća, dječja perspektiva i mit o prošlosti.

Seminar: Rijeka Okervil (Река Оккервиль), Na zlatnom tremu sjedili su (На золотом крыльце сидели).

5. 

Vladimir Makanin: Kavkaski zarobljenik

Novela ili priča? Intertekst s Puškinom i Tolstojem (lutajući siže); rat, ljepota i etika pripovijedanja.

Seminar: Kavkaski zarobljenik (Кавказский пленный, 1994).

6. 

Vladimir Sorokin – konceptualizam i postmodernistička priča

Pastiš socrealističkoga diskursa i lom teksta; konceptualizam u prozi.

Seminar: Priče iz zbirke Prvi subotnik (Первый субботник).

7. 

Viktor Pelevin – postmodernistička priča

Simulakrum, budizam i sovjetski svijet kao fikcija.

Seminar: Plava svjetiljka (Синий фонарь), Nika (Ника).

8. Kolokvij 

9.

Kratka priča u stvaralaštvu Ljudmile Ulicke

Obiteljska povijest, židovska tema i ciklus kao oblik pamćenja.

Seminar: Priče iz zbirki Siromašni rođaci (Бедные родственники) i Djevojčice (Девочки).

10. 

Novi realizam dvijetisućitih: Zahar Prilepin

„pacanska” proza (proza o kvartovskim momcima), muška inicijacija i autobiografski materijal. 

Seminar: Priče iz zbirki Grijeh (Грех) i Cipele pune vruće votke (Ботинки, полные горячей водкой).

11. 

Novi autorski glasovi dvijetisućitih: Irina Denežkina

Generacijski govor, nova ženska proza; kratka forma kao izraz mladenačkoga iskustva.

Seminar: Priče iz zbirke Daj mi! (Дай мне!, 2002).

12. 

Kratka priča 2010-ih: Evgenija Nekrasova i Alla Gorbunova

Folklor, magijski i fantastični elementi u opisu suvremene ruske svakodnevice; ženska optika nove generacije.

Seminar: E. Nekrasova: priče iz zbirke Sestromam (Сестромам); A. Gorbunova: priče iz zbirke Kraj svijeta, ljubavi moja (Конец света, моя любовь).

13. 

Kratka priča nakon 2022.: emigracija

Peti val emigracije i njegove platforme (Freedom Letters, ROAR, almanah Pjataja volna). Maksim Osipov i Linor Goralik. Kratka forma šezdesetih i kratka forma dvadesetih godina 21. stoljeća: emigracija kao okvir dviju epoha.

Seminar: M. Osipov: izabrane priče; L. Goralik: mikroproza.

14. 

Transnacionalna rusofona književnost: Narine Abgarjan

Pisanje na ruskome izvan ruskoga konteksta; magijski realizam, Armenija i pamćenje rata.

Seminar: Priče iz zbirki Zulali (Зулали) i Dalje živjeti (Дальше жить).

15. 

Kolokvij 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu

Kolegij nadopunjuje preglede povijesti ruske književnosti usmjeravanjem na jednu formu i na najnovije razdoblje, koje u pregledima nužno ostaje tek naznačeno. Studentima daje uvid u živu, još nekanoniziranu književnu produkciju i naviku rada s primarnim tekstom bez oslonca na postojeću interpretativnu literaturu, a dijelom i bez oslonca na prijevod, jer velik dio korpusa na hrvatski još nije preveden.

Korištene metode

Izlaganja, PowerPoint prezentacije, čitanje i analiza priča, seminarske rasprave, rad s primarnim tekstom u izvorniku i učenje na daljinu.

Ishodi učenja

  • Definirati kratku priču kao žanr i razlikovati je od novele, pripovijetke i ciklusa u ruskoj i hrvatskoj terminološkoj tradiciji.
  • Opisati glavne poetike suvremene ruske kratke priče i smjestiti pojedinoga autora u odgovarajući književni i povijesni kontekst.
  • Samostalno analizirati i interpretirati kratku priču u izvorniku, s obzirom na pripovjedača, kompoziciju, jezik i intertekstualne veze.
  • Objasniti kako se ruska književnost nakon 2022. godine piše izvan Rusije te razlikovati emigrantsku od transnacionalne rusofone književnosti.
  • Kritički vrednovati suvremeni književni tekst bez oslonca na postojeću kanonsku interpretaciju i obrazložiti vlastito čitanje.