Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.
Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.
Mjesto i vrijeme:
ČET 11:00–12:30, dvorana A 223 – predavanje
ČET 12:30–13:15, dvorana A 223 – seminar
Status kolegija: obavezna izbornost
Jezik: ruski
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Broj ECTS bodova: 3
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, čitanje zadanih priča (u izvorniku), aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama
Ispit: 2 kolokvija (ili usmeni ispit)
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa suvremenom ruskom kratkom pričom, s njezinim glavnim autorskim poetikama od kasnosovjetskoga razdoblja do danas te s procesima koji su tu formu oblikovali: raspadom sovjetskoga književnog polja, postmodernističkim eksperimentom devedesetih, povratkom realizma u dvijetisućitima i novom emigracijom nakon 2022. godine. Kroz čitanje i analizu izabranih priča studenti će usvojiti žanrovske pojmove potrebne za rad s kratkom formom (priča, novela, pripovijetka, ciklus, roman u pričama) te ih primijeniti na konkretnim tekstovima, prepoznajući razliku između pripovjednih postupaka postrealizma, konceptualizma, postmodernizma i novoga realizma. Cilj kolegija jest pokazati da se suvremena ruska književnost danas piše na više mjesta i iz više pozicija – u Rusiji, u emigraciji i u rusofonim sredinama izvan Rusije – te studente osposobiti da te pozicije prepoznaju i kritički opišu.
Izvedbeni plan
1.
Uvod u kolegij i način rada
Što znači „suvremena” ruska književnost? Periodizacija, korpus i kriteriji izbora.
Seminar: Upoznavanje s korpusom priča i s obvezama na seminaru.
2.
Kratka priča kao žanr; ruski rasskaz od Čehova do mlade proze šezdesetih godina 20. stoljeća
Priča, novela i pripovijetka: terminološke razlike u ruskoj i hrvatskoj tradiciji. Ciklus i roman u pričama. Teorija kratke forme (B. Éjhenbaum, V. Šklovskij). A. P. Čehov: Student – kratka forma kao model.
Seminar:
Mlada proza šezdesetih – V. Aksënov: Pobjeda (Победа); govorni jezik i jazz-ritam; Dovlatovljev ciklus kao roman i anegdota kao građevni element – S. Dovlatov: priče iz zbirke Kovčeg (Чемодан).
3.
Ljudmila Petruševskaja i postrealizam
Svakodnevica, „černuha” i ženski pripovjedni glas; distopijski obrat u kratkoj formi.
Seminar: Novi Robinzoni (Новые Робинзоны), Higijena (Гигиена).
4.
Kratka priča Tatjane Tolstaje
Metaforička gustoća, dječja perspektiva i mit o prošlosti.
Seminar: Rijeka Okervil (Река Оккервиль), Na zlatnom tremu sjedili su (На золотом крыльце сидели).
5.
Vladimir Makanin: Kavkaski zarobljenik
Novela ili priča? Intertekst s Puškinom i Tolstojem (lutajući siže); rat, ljepota i etika pripovijedanja.
Seminar: Kavkaski zarobljenik (Кавказский пленный, 1994).
6.
Vladimir Sorokin – konceptualizam i postmodernistička priča
Pastiš socrealističkoga diskursa i lom teksta; konceptualizam u prozi.
Seminar: Priče iz zbirke Prvi subotnik (Первый субботник).
7.
Viktor Pelevin – postmodernistička priča
Simulakrum, budizam i sovjetski svijet kao fikcija.
Seminar: Plava svjetiljka (Синий фонарь), Nika (Ника).
8. Kolokvij
9.
Kratka priča u stvaralaštvu Ljudmile Ulicke
Obiteljska povijest, židovska tema i ciklus kao oblik pamćenja.
Seminar: Priče iz zbirki Siromašni rođaci (Бедные родственники) i Djevojčice (Девочки).
10.
Novi realizam dvijetisućitih: Zahar Prilepin
„pacanska” proza (proza o kvartovskim momcima), muška inicijacija i autobiografski materijal.
Seminar: Priče iz zbirki Grijeh (Грех) i Cipele pune vruće votke (Ботинки, полные горячей водкой).
11.
Novi autorski glasovi dvijetisućitih: Irina Denežkina
Generacijski govor, nova ženska proza; kratka forma kao izraz mladenačkoga iskustva.
Seminar: Priče iz zbirke Daj mi! (Дай мне!, 2002).
12.
Kratka priča 2010-ih: Evgenija Nekrasova i Alla Gorbunova
Folklor, magijski i fantastični elementi u opisu suvremene ruske svakodnevice; ženska optika nove generacije.
Seminar: E. Nekrasova: priče iz zbirke Sestromam (Сестромам); A. Gorbunova: priče iz zbirke Kraj svijeta, ljubavi moja (Конец света, моя любовь).
13.
Kratka priča nakon 2022.: emigracija
Peti val emigracije i njegove platforme (Freedom Letters, ROAR, almanah Pjataja volna). Maksim Osipov i Linor Goralik. Kratka forma šezdesetih i kratka forma dvadesetih godina 21. stoljeća: emigracija kao okvir dviju epoha.
Seminar: M. Osipov: izabrane priče; L. Goralik: mikroproza.
14.
Transnacionalna rusofona književnost: Narine Abgarjan
Pisanje na ruskome izvan ruskoga konteksta; magijski realizam, Armenija i pamćenje rata.
Seminar: Priče iz zbirki Zulali (Зулали) i Dalje živjeti (Дальше жить).
15.
Kolokvij
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu
Kolegij nadopunjuje preglede povijesti ruske književnosti usmjeravanjem na jednu formu i na najnovije razdoblje, koje u pregledima nužno ostaje tek naznačeno. Studentima daje uvid u živu, još nekanoniziranu književnu produkciju i naviku rada s primarnim tekstom bez oslonca na postojeću interpretativnu literaturu, a dijelom i bez oslonca na prijevod, jer velik dio korpusa na hrvatski još nije preveden.
Korištene metode
Izlaganja, PowerPoint prezentacije, čitanje i analiza priča, seminarske rasprave, rad s primarnim tekstom u izvorniku i učenje na daljinu.
Ishodi učenja
- Definirati kratku priču kao žanr i razlikovati je od novele, pripovijetke i ciklusa u ruskoj i hrvatskoj terminološkoj tradiciji.
- Opisati glavne poetike suvremene ruske kratke priče i smjestiti pojedinoga autora u odgovarajući književni i povijesni kontekst.
- Samostalno analizirati i interpretirati kratku priču u izvorniku, s obzirom na pripovjedača, kompoziciju, jezik i intertekstualne veze.
- Objasniti kako se ruska književnost nakon 2022. godine piše izvan Rusije te razlikovati emigrantsku od transnacionalne rusofone književnosti.
- Kritički vrednovati suvremeni književni tekst bez oslonca na postojeću kanonsku interpretaciju i obrazložiti vlastito čitanje.
