Prevođenje proze

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Mjesto i vrijeme:

SRI 11:00–12:30, dvorana A223 – predavanje

SRI 12:30–13:15, dvorana A223 – seminar

Status kolegija: unutarnja izbornost

Jezik: ruski i hrvatski 

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Broj ECTS bodova: 3

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, samostalan rad (prijevodni zadatci), sudjelovanje u diskusijama i pisanje kritike prijevoda

Ispit: 2 kolokvija (ili pismeni ispit)

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s teorijom, praksom, posebnostima, ali i problemima književnoga prevođenja kroz pregled povijesti prevođenja u Rusiji. Na izabranim primjerima iz starije (19. st.) i novije ruske poezije i proze (20. i 21. st.) ilustrirati jezične, stilske, estetske i kulturološke poteškoće u prevođenju s ruskoga na hrvatski jezik, kao i razlike između prevođenja poezije i proze. Cilj kolegija jest kroz teorijsko-povijesni presjek te niz praktičnih primjera i vježbi ukazati na kompleksnu slojevitost književnoga prevođenja kao specifične discipline i svojevrsnoga umijeća koje zahtijeva dugogodišnje usavršavanje. Studenti će kroz praktičan rad (samostalan i grupni) po završetku kolegija poboljšati interpretacijske i jezično-stilske vještine potrebne za prevođenje fikcionalne i nefikcionalne proze. Kolegij će pomoći studentima da kroz intenzivan rad na tekstu, od detaljne analize izabranih književnih tekstova do analize prijevodnih pogrešaka, prepoznaju i prenesu u ciljni tekst one elemente umjetničke proze bez kojih je književno prevođenje nezamislivo.

Izvedbeni plan

1. 

7. 10. Uvod u kolegij i način rada

Razvoj prevoditeljstva u (zapadnoj) teoriji: od terminoloških do konceptualnih problema.

(G. Mounin, E. Nida, J.-R. Ladmiral, G. Toury, A. Popovič, A. Lefevere, L. Venuti, U. Eco i dr.)

Seminar: Transkripcija i transliteracija. Kako prevesti ruska imena u književnom tekstu?


2. 

14. 10. Povijest (književnoga) prevođenja u Rusiji

Od Kijevske Rusi (9. st.) do sovjetske Rusije (20. st.).

Seminar: Transkripcija i transliteracija. Kako prevesti ruska imena u književnom tekstu?


3. 

21. 10. Uloga književnih prijevoda u oblikovanju nacionalne (ruske) književnosti kroz povijest

Seminar: Kako prevesti ruske toponime?


4. 

28. 10. Razvoj teorije prevođenja u Rusiji

Sukob lingvista i književnih teoretičara: od A. Fëdorova, R. Jakobsona i B. Larina do G. Gačečiladzea, V. Vinogradova, J. Lotmana, P. Toropa i drugih.

Seminar: Komparativna analiza dvaju prijevoda.


5. 

4. 11. Principi književnoga prevođenja i prevodilačka „zlodjela”

Tipologija pogrešaka (L. Latyšev, K. Čukovskij, V. Nabokov i dr.).

Seminar: Komparativna analiza dvaju prijevoda.


6. 

11. 11. O problemu (ne)prevodivosti

W. Benjamin, G. Steiner, N. Avtonomova, A. Fëdorov: prijevod i original.

Seminar: Prijevod kulturnih realija.


7. 

25. 11. Gubici i nadoknade u prevođenju

Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (1. dio).

(K. Čukovskij: Umjetnost prevođenja, danas Visoka umjetnost. Principi umjetničkoga prevođenja, 1946; U. Eco: Otprilike isto. Iskustva prevođenja, 2006.)

Seminar: Prijevod satire.


8. 

2. 12. Gubici i nadoknade u prevođenju

Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (2. dio).

Seminar: Prijevod sovjetizama.


9. 

9. 12. O „robovima” i „suparnicima”

Prevođenje proze u odnosu na prevođenje poezije.

Seminar: Prijevod stihova.


10. 

16. 12. KOLOKVIJ


11. 

23. 12. Od estetike do etike prevođenja

Od moralnih do umjetničkih zadaća umjetničkoga prevođenja.

Seminar: Prijevod vulgarizama i urbanoga žargona u umjetničkom djelu.


12. 

13. 1. Od prepjeva do adaptacije: granice prevođenja

Uvod u intersemiotičko prevođenje.

Seminar: Prijevodna kritika.


13. 

20. 1. Zaključna razmatranja o književnom prevođenju. KOLOKVIJ


Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu

Budući da književno prevođenje ne pretpostavlja tek dobro poznavanje izvornoga i ciljnoga jezika nego i izvanjezične dimenzije teksta, odnosno kulture kojoj pripada, kolegij njeguje književno-interpretacijske vještine stečene tijekom dodiplomskoga studija ruskoga jezika i književnosti te ih oplemenjuje novim praktičnim vještinama, tj. samostalnim prevođenjem, analizom prijevodnih pogrešaka i kritikom prijevoda.

Korištene metode

Izlaganja, PowerPoint prezentacije, učenje na daljinu, prevođenje, analiza prijevoda, analiza tekstova i diskusija.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati i klasificirati problematične translatološke teme te razlikovati glavne strategije interlingvističkoga prevođenja.
  2. Kritički vrednovati prozne i stihovane književne prijevode.
  3. Samostalno prevoditi izabrane književne tekstove iz ruske književnosti 19., 20. i 21. stoljeća.
  4. Usporediti doslovno i slobodno književno-umjetničko prevođenje s ruskoga na hrvatski jezik, tj. preispitati postulate formalne i dinamičke ekvivalentnosti kroz vođene samostalne prijevode.