Naziv kolegija: Poetika pamćenja
Ime nastavnika: dr. sc. Danijela Lugarić Vukas, izv. prof.
Status kolegija: izborni
Jezik: ruski i hrvatski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak, 11-12.30 (predavanje); 12.30-13.15 (seminar) – A-118
Broj ECTS bodova: 3
Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka)
- usmeno izlaganje na odabranu temu, izrada seminarskoga rada
- ispit (pismeni) na kraju kolegija
Ciljevi kolegija:
Cilj je ovog kolegija na primjerima različitih književnih tekstova osvijestiti i promisliti složene odnose između književnoga stvaralaštva i procesa prisjećanja (pamćenja, sjećanja). Polazi se od teze da je sjećanje / pamćenje s jedne strane ishodište umjetničke kreativnosti (književno stvaralaštvo je samo po sebi oblik prisjećanja), a s druge će se pojam pamćenja pokušati uklopiti u širi kontekst identitetnih politika, gdje Hobsbawmov i Rangerov pojam „izmišljene tradicije“ naglašava konstruiranost povijesnih „kontinuiteta“. Posebno će nas zanimati na koje se načine umjetnički oblikuju ona kulturna pamćenja („mjesta sjećanja“, P. Nora) koja se – zbog svoje „iščašene“, „dislokacijske“ prirode (ona sjećanja koja pojedincu otežavaju svijest o koherentnosti vlastitoga identiteta; sjećanja na djetinjstvo, sjećanja u emigraciji, ratnim uvjetima, logoru itd.) – opiru jednostavnoj i linearnoj narativizaciji. Zanimat će nas također pitanja statusa i funkcije dokumentarističkog u književnoj fikciji koja tematizira prošlost, a ruska književnost će se promatrati u dvostrukosti: kroz njezine globalne/transnacionalne komponente (pamćenje, prošlost i težnja dokumentarizmu obilježja su različitih nacionalnih književnosti, a trauma je postala gotovo hegemonijski diskurz koji omogućuje autentificiranje i validaciju suvremenih formi subjektivnosti), ali i lokalne (koliko je rusku književnost moguće povezati s globalnim suvremenim strujanjima intelektualnih značenja i praksi, toliko je ona i lokalna jer je satkana od lokalnih (pri)povijesti, književnih i kulturnih tradicija te, dakako, individualnog i kolektivnog proživljenog, nacionalno specificiranijeg iskustva).
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija Ruskoga jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studente upozna s nekim tekstovima iz ruske književne tradicije te im ponudi način čitanja iz vizure problematike pamćenja / sjećanja.
Ishodi učenja:
- Osvijestiti i promisliti specifičnost povezanosti književnoga stvaralaštva i kategorije pamćenja u različitim kontekstima.
- Steći nova znanja o ruskoj književnosti i kulturi iz aspekta odnosa književnosti i političke povijesti.
- Razviti vještine pomnog čitanja književnog teksta na stranome jeziku.
- Samostalno odabrati temu seminarskog rada i izložiti je pred studentima na ruskome jeziku.
Korištene metode:
klasično predavanje, diskusije uz pomno čitanje književnih i tekstova kritike, gledanje filmova i video isječaka, izlaganje seminarskih radova, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu
Plan rada po tjednima
1. Uvod. Podjela tema seminarskih radova; dogovor o načinu rada.
2. M. Brkljačić i S. Prlenda: Zašto pamćenje i sjećanje? E. Hobsbawm: Izmišljanje tradicije
3. P. Nora: Između pamćenja i historije. Problematika mjesta. J. Assmann: Kultura sjećanja
4. Ponavljanje teorijskoga dijela. Sumiranje, uvod u analizu književnih tekstova.
5. M. Cvetaeva: Moj Puškin, 1937.
6. V. Šalamov: Kolymskie rasskazy (odabrane priče)
7. L. Šepitko: Kryl’ja, 1966.; P. Čuhraj: Vor, 1997.; Pokajanie, 1984. (filmovi)
8. I. Brodskij: Men’še edinicy, 1976.
9. Suvremena (postsovjetska) književnost i pamćenje – uvod u temu.
10. S. Aleksievič: Vremja sekond-hend; U vojny ne ženskoe lico; Černobyl’skaja molitva (odabrani dijelovi); [K. Balagov: Dylda, 2019. (film)]
11. S. Aleksievič: Vremja sekond-hend; U vojny ne ženskoe lico; Černobyl’skaja molitva (odabrani dijelovi)
12. S. Lebedev: Predel zabvenija
13. G. Jahina: Zulejha otkryvaet glaza
14. M. Stepanova: Pamjati pamjati
15. Zaključci.
Primarni tekstovi:
navedeni u planu rada po tjednima
Sekundarna literatura:
Agamben: Ono što ostaje od Auschwitza, 2008. (dijelovi u čitanci na omegi)
Aristotel: De memoria et reminiscentia // О памяти и припоминании (u čitanci na omegi)
Ž. Benčić: Lica Mnemozine. Ogledi o pamćenju, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. (dijelovi u čitanci na omegi)
Brkljačić i S. Prlenda (ur.). Kultura pamćenja i historija, Zagreb: Golden marketing. Tehnička knjiga, 2006. (dijelovi u čitanci na omegi)
Caruth: The Wound and the Voice (u čitanci na omegi)
Etkind. Warped Mourning. Stories of the Undead in the Land of the Unburied. Stanford: Stanford University Press, 2013.
Hirsch: The Generation of Postmemory (u čitanci na omegi)
Lugarić Vukas: „Moja domovina – SSSR“. Književnost i pamćenje u suvremenom romanu u Rusiji. Zagreb: Disput, 2023.
Rossington; A. Whitehead (ur.) Theories of Memory. A Reader. Baltimore: The Johns Hopkins University Press.
Б. В. Дубин: «Кровавая» война и «великая» победа, «Отечественные записки», но. 5., 2004. (u čitanci na omegi)
Н. В. Эппле: Неудобное прошлое. Память о государственных преступлениях в России и других странах. Москва: Новое литературное обозрение, 2020.
П. Рикер: Память, история, забвение, Москва, 2004. (u čitanci na omegi)
С. Ушакин, Е. Трубина: Травма: пункты, Москва, 2009. (u čitanci na omegi)
