Uvod u studij ruske književnosti 1

Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 1

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj i izvođač); Petra Grebenac, asist. (izvođač)

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: petak: 11.00-12.30 (A-223) (predavanje); 12.30-13.15 (A-223) (seminar, prva grupa); 13.15-14.00 (A-223) (seminar, druga grupa)

Broj ECTS bodova: 4

Uvjeti: nema uvjeta

Obaveze studenata:

  • redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
  • 2 kolokvija tijekom semestra
  • pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka

Ciljevi kolegija:

Učenje osnova ruske književnosti, književne teorije i književno-znanstvene terminologije na hrvatskom i ruskom jeziku. Cilj je upoznati studente s ruskim formalizmom i analizom književnog teksta. Upoznavanje s teorijskom literaturom.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji, u pristupu tekstu, analizi književnoga i književnoznanstvenog teksta.

Korištene metode:

predavanja, seminarski rad, rad na tekstu, analiza teksta, pomno čitanje, diskusija

Metode ocjenjivanja:

redovito pohađanje nastave (predavanja i seminara), zadaće, pisani kolokvij

Ishodi učenja:

  1. prepoznati i definirati osnovne književno-znanstvene termine na hrvatskom i ruskom jeziku
  2. klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u teoriji književnosti
  3. primijeniti književno-znanstvene termine u analizi različitih književnih tekstova
  4. pomno čitati književni tekst

Plan rada  po tjednima:

  1. Nastavna jedinica

Uvod u kolegij

  1. Nastavna jedinica

Književnost i teorija

  1. Nastavna jedinica

Znanost o književnosti

  1. Nastavna jedinica

Književnost kao sustav. Uvod u ruski formalizam

  1. Nastavna jedinica

Ruski formalizam

  1. Nastavna jedinica

Pisana provjera znanja (kolokvij)

  1. Nastavna jedinica

Analiza književnog djela

  1. Nastavna jedinica

Književna komunikacija: autor, djelo, čitatelj

  1. Nastavna jedinica

Elementi književnoga djela: pripovjedač, junak, lirski subjekt

  1. Nastavna jedinica

Elementi književnoga djela: tema, motiv, fabula, siže

  1. Nastavna jedinica

Stilske figure

  1. Nastavna jedinica

Stilske figure

  1. Nastavna jedinica

Versifikacija

  1. Nastavna jedinica

Versifikacija

  1. Nastavna jedinica

Pisana provjera znanja (kolokvij)

Literatura:

a) Primarna:

Odabrani književni tekstovi.

b) Sekundarna:

Culler, J. 2001. Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Prev. F. Hameršak i M. Hameršak.

Zagreb: AGM (odabrana poglavlja).

Ejhenbaum, B. 1972. „Teorija ‘formalnog metoda’“, u: Ejhenbaum, B., Književnost. Prev. M. Bojić. Beograd: Nolit, str. 3-49

Grdešić, M. 2015. Uvod u naratologiju. Zagreb: Leykam international (odabrana poglavlja)

Solar, M. 1984. Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

Šklovski, V. 1999. „Umjetnost kao postupak“, u: Beker, M., Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, str. 121-132.

Tomaševski, B. 1998. „Sižejna izgradnja“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J.

Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 5-44.

c) Izborna:

Beker, M. 1999. „Ruski formalizam i kasnije“, u: Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, str. 11-37.

Beker, M. 1979. Povijest književnih teorija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.

Biti, V. 1997. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.) 1995. Tropi i figure. Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti.

Bužinjska, A.; Markovski, M. P. 2009. Književne teorije XX veka. S polj. prevela I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.

Culler, J. 2001. Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Prev. F. Hameršak i M. Hameršak.

Zagreb: AGM.

Eagleton, T. 1987. Književna teorija. S engl. prevela M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL.

Flaker, A. 2011. Period, stil, žanr. Književnoteorijski pojmovnik. Beograd: Službeni glasnik.

Lešić, Z. 2008. Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.

Lešić, Z. 2011. Jezik i književno djelo. Beograd: Službeni glasnik.

Lotman, J. 2001. Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa.

Pojmovnik ruske avangarde 1-10. 1984-2021. 1-9. Ugrešić, D; Flaker, A. (ur.) i 10. Lugarić  Vukas (ur.) (odabrana poglavlja).

Peleš, G. 1982. Iščitavanje značenja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.

Petrović, S. 2009. Nauka o književnosti. Izabrani spisi. Beograd: Službeni glasnik.

Popović, T. 2010. Rečnik književnih termina. Beograd: Logos Art/Edicija.

Prozorov, V. V.; Elina, E. G. 2012. Vvedenije v literaturovedenie. Učebnoe posobie. Moskva: Flinta.

Solar, M. 2006. Rječnik književnoga nazivlja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Škreb, Z.; Stamać, A. (ur.) 1986. Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb: Globus.

Užarević, J. 2012. Književni minimalizam. Zagreb: Disput.

Užarević, J. 2002. Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i

književnoj znanosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Velek, R. i Voren, O. (Wellek, R; Waren, A.) 1965. Teorija književnosti. Prev. Spasić, A. i Đorđević, S. Beograd: Nolit.

Živković, D. (ur.) 1992. Rečnik književnih termina. Beograd: Nolit.

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta