Ruska novela 19. stoljeća

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.

Ak. godina: 2025/2026.

Status kolegija: izborni (unutarnja izbornost)

Jezik: ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: utorak: 12.30-14.00 (predavanje), 14.00-14.45 (seminar) – A-224

Broj ECTS bodova: 3

Uvjeti: Položen Pregled povijesti ruske književnosti 2

Ispit: usmeni

Obaveze studenata:

  • redovito pohađanje nastave (predavanja i seminara)
  • pripreme za diskusiju, obrada zadane teme
  • analiza teksta

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje studenata s osnovnim značajkama ruskoga 19. stoljeća i stilskom formacijama romantizma i realizma te dezintegracijom realizma. Upoznavanje s novelom kao književnom vrstom i teorijom novele te povijesnim mijenama novele u Rusiji (povest’, rasskaz, novella). Rad na konkretnim književnim predlošcima najznačajnijih predstavnika ruske novelističke proze 19. stoljeća.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je dio unutarnje izborne ponude studentima ruskoga jezika i književnosti. Studenti, koji su već upoznati s dijakronijskim pregledom ruske književnosti (druga godina studija: Pregled povijesti ruske književnosti, Čitanje odabranih tekstova), na kolegiju Ruska novela 19. stoljeća detaljnije će se upoznati s razdobljem romantizma, realizma i dezintegracijom realizma u 19. stoljeću te teorijom novele.

Korištene metode:

Klasično predavanje, rasprava, rad na tekstu, close reading, analiza teksta, priprema za samostalni rad i samostalnu analizu, usmeno izlaganje, uporaba multimedijalne nastave.

Ishodi učenja:

  • nabrojiti i definirati osnovna obilježja ruske novelistike
  • definirati osnovna obilježja novele kao vrste
  • razlikovati stvaralaštvo pojedinih ruskih pisaca-novelista 19. stoljeća
  • analizirati književni tekst
  • samostalno pripremiti izlaganje na ruskom jeziku
  • koristiti književno-znanstveni metajezik na ruskom jeziku

Sadržaj kolegija po tjednima (nastavnim jedinicama):

1. Nastavna jedinica. Upoznavanje s primarnom i sekundarnom literaturom. Plan rada, određivanje seminara i tema za rad. Zaduženja i obveze studenata.

2. Nastavna jedinica: Pregled ruske književnosti 19. stoljeća. Najznačajniji utjecaji i stilovi.

3. Nastavna jedinica: Teorija novele (rus. rasskaz). Razvoj novele u europskoj i ruskoj književnosti. Dulji i kraći oblici (rus. roman, povest’, rasskaz).

4. Nastavna jedinica: A. S. Puškin. Povesti Belkina.

5. Nastavna jedinica: N. V. Gogol’. Peterburgskij cikl.

6. Nastavna jedinica: N. V. Gogol’ i gogoljevski pravac ruske književnosti.

7. Nastavna jedinica: I. S. Turgenev. Asja / Pervaja ljubov’.

8. Nastavna jedinica: N. S. Leskov. Razbojnik / Ledi Makbet Mcenskogo uezda.

9. Nastavna jedinica: F. M. Dostoevskij. Skvernyj anekdot / Gospodin Proharčin / Zapiski iz podpol’ja.

10. Nastavna jedinica: F. M. Dostoevskij i drugi. Razvijeni realizam.

11. Nastavna jedinica: L. N. Tolstoj. Posle bala / Metel’.

12. Nastavna jedinica: A. P. Čehov. Dezintegracija realizma.

13. Nastavna jedinica: A. P. Čehov. Palata nomer 6 / Arhierej / Student.

14. Nastavna jedinica: Novela kao forma kratke proze. Novela u ruskoj književnosti 19. stoljeća. Ruska teorija (Èjhenbaum).

15. Nastavna jedinica: Ponavljanje. Priprema za ispit.

Literatura

1. Obavezna:

Primarna literatura (književni tekstovi):

A. S. Puškin, Metel’

N. V. Gogol’, Zapiski sumasšedšego/ Portret

I. S. Turgenev, Asja / Pervaja Ljubov’

N. S. Leskov, Razbojnik / Ledi Makbet Mcenskogo uezda

F. M. Dostoevskij, Skvernyj anekdot

L. N. Tolstoj, Posle bala / Metel’

A. P. Čehov, Palata nomer 6 / Student

Sekundarna literatura:

Èjhenbaum, B. M. 1925. O. Genri i teorija novelly. (http://literra.websib.ru/volsky/1387 )

Solar, M. 2004. Teorija novele, u: Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.

2. Preporučena literatura:

Bahtin, M. 1972. Problemy poètiki Dostoevskogo. Moskva.

Bogdanova, O. V. 2017. Sovremennyj vzgljad na russkuju literaturu XIX – serediny XX v.v.

(Klassika v novom pročtenii). Sankt-Peterburg: IPK Beresta.

Esaulov, I. 2017. Russkaja klassika: novoe ponimanie. Sankt-Peterburg: Izdatel’stvo RHGA.

Èjhenbaum, B. M. 1969. O proze. Leningrad: Hudožestvennaja literatura.

Flaker, A. 1965. Ruski klasici 19. stoljeća. Zagreb.

Flaker, A. 1986. Stilske formacije. Zagreb. Gusev, V. I. Teorija prozy. 2009. (http://artofwar.ru/k/karcew_a_i/text_0490.shtml)

Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Leningrad, 1980-1983 (odabrana poglavlja)

Ivanova-Luk’janova, G. N. 2019. Ritm prozy ot Karamzina do Čehova. Moskva: Flinta

Jampol’skij, M. 1996. Demon i labirint. Moskva: NLO

Mann, Ju. 2007. Tvorčestvo Gogolja. Sankt-Peterburg: Izdatel’stvo Spb-skogo un.-ta.

Šklovskij, V. 1929. O teorii prozy. Moskva (http://philologos.narod.ru/shklovsky/prose1983.htm)

Vojvodić, J. 2006. Gesta, tijelo, kultura. Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja. Zagreb: Disput.

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta