Dostoevskij

Naziv kolegija: Dostoevskij

Ime nastavnika/nositelja: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.

Status kolegija: izborni

Jezik: ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: srijeda, 11.00-12.30 (A-223), predavanje; 12.30-13.15, seminar (A-223)

Broj ECTS bodova: 3

Ispit: usmeni

Uvjeti: Položen Pregled povijesti ruske književnosti 2

Obaveze studenata:

Redovito pohađanje nastave, redovito praćenje, priprema zadaća, rad na izložbi, usmeni ispit po završetku kolegija

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje studenata sa stvaralaštvom F. M. Dostoevskog, određenje njegova mjesta u ruskoj književnosti 19. stoljeća, utjecaj na brojne pisce druge polovice 19. i cijelog 20. stoljeća, sve do danas. Studenti će se preko rada na tekstu upoznati s osnovnim elementima ranog stvaralaštva ovoga pisca (utjecaj „naturalne škole“, rani realizam, mali čovjek, „podzemni čovjek“, utjecaj Gogoljeva stvaralaštva), preko zrelog i kasnog (romani, tzv. „petoknjižje“), ali i s klasičnom teorijom (Šklovskij, Bahtin), pa sve do najnovijih čitanja teksta Dostoevskog (Saraskina, Aloe, Kibal’nik, Kasatkina, Kristeva i dr.) i njegovih medijskih transformacija.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je dio unutarnje izborne ponude studentima ruskoga jezika i književnosti. Studenti, koji su već upoznati s dijakronijskim pregledom ruske književnosti (druga godina studija: Pregled povijesti ruske književnosti, Čitanje odabranih tekstova), na kolegiju Dostoevskij upoznat će se sa stvaralaštvom pisca koji iz realizma najavljuje modernističke tendencije u ruskoj književnosti.

Ishodi učenja:

nabrojiti i definirati osnovna obilježja ranog/kasnog stvaralaštva Dostoevskog, definirati glavne teorijske postavke, razlikovati stvaralaštvo Dostoevskog od drugih pisaca iz bliskog razdoblja, analizirati književni tekst, samostalno pripremati zadaće na ruskom jeziku, koristiti književno-znanstveni metajezik na ruskom jeziku, samostalno izraditi seminarski rad na odabranu temu.

Korištene metode:

Podučavanje, rasprava, priprema za samostalni rad studenta, rad u skupini, pismeno i usmeno izlaganje, multimedijalna nastava, analiza teksta.

Sadržaj kolegija po tjednima (po nastavnim jedinicama)

  1. Nastavna jedinica

Upoznavanje s primarnom i sekundarnom literaturom. Plan rada. Zaduženja i obveze studenata. Podjela u skupine za rad na izložbi.

  1. Nastavna jedinica

Ruska književnost 40-ih godina 19. stoljeća. Uvod u Dostoevskog.

  1. Nastavna jedinica

Dostoevskij – pisac ili mislilac. Dostoevskij kao crtač. Kratki studentski zadaci.

  1. Nastavna jedinica

Rano stvaralaštvo Dostoevskog. Naturalna škola. Izlaganje prve skupine o pripremi materijala za izložbu.

  1. Nastavna jedinica

Rano stvaralaštvo. Bednye ljudi. Analiza teksta.

  1. Nastavna jedinica

Gospodin Proharčin. Analiza teksta.

  1. Nastavna jedinica

Gospodin Proharčin. Analiza teksta. Neurotični junak. Pokreti i govor. Izlaganje druge skupine o pripremi materijala za izložbu.

  1. Nastavna jedinica

Krotkaja. Analiza junakinje. Poetika osmijeha.

  1. Nastavna jedinica

Uvod u „petoknjižje“. Roman i visoki ruski realizam. Izlaganje treće skupine o pripremi materijala za izložbu.

  1. Nastavna jedinica

Zločin i kazna. Analiza teksta. Studentska izlaganja na zadanu temu.

  1. Nastavna jedinica

Zločin i kazna. Analiza teksta. Pitanje krivnje, analiza junaka, preobražaj junaka. Studentska izlaganja na zadanu temu.

  1. Nastavna jedinica

Idiot. Analiza teksta. Izlaganje četvrte skupine o pripremi materijala za izložbu.

  1. Nastavna jedinica

Idiot. Analiza teksta. Unutarnji i vanjski monolog, neurotični junaci. Studentska izlaganja na zadanu temu.

  1. Nastavna jedinica

Dostoevskij danas. Rasprava o materijalima za izložbu.

  1. Nastavna jedinica

Ponavljanje. Priprema za usmeni ispit.

Literatura:

Primarni tekstovi:

  • Bednye ljudi
  • Gospodin Proharčin ili Dvojnik
  • Krotkaja
  • Prestuplenie i nakazanie
  • Idiot

Sekundarna literatura:

  • Bahtin, M. 2015. Problemy poètiki Dostoevskogo. Moskva: Azbuka-klassika.
  • Fridlender, G. M. 1982. „F. M. Dostoevskij“, u: Bušmin, A. S.; Kuprejanova, E. N., Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom tretij. Rascvet realizma. Leningrad: Nauka, str. 695-761
  • Flaker, A. 1965. Fjodor Mihajlovič Dostojevski. Roman „Zločin i kazna“, u: Ruski klasici XIX. stoljeća. Zagreb: Školska knjiga, str. 121-143.
  • Vojvodić, J. (ur.) 2021. Dvjesto godina Dostoevskog. Zagreb: Disput.

Dopunska literatura:

  • Aloe, S. (ur.) 2012. Dostoevskij: filosofskoe myšlenie vzgljad pisatelja. Sankt-Peterburg: Dostoevsky monographs.
  • Bykov, D. 2019. „Fedor Dostoevskij“, v: Russkaja literatura. Strast’ i vlast’. Moskva: Izdalte’stvo AST, s. 322-377.
  • Esaulov, I. 2017. „Novye kategorii russkoj filologii dlja ponimanija poètiki Dostoevskogo“, v: Russkaja klassika: novoe ponimanie, s. 159-194.
  • Jovanović, M. 1985. Dostojevski i ruska književnost XX veka. Prilog teoriji podteksta. Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Kristeva, J. 2023. Dostoevsky in the Face of Death or Language Haunted by Sex. New York: Columbia University Press.
  • Louis Jackson, R. 1978. Dostoevsky’s Quest for Form. A Study of His Philosophy of Art. Pittsburg: Physsardt.
  • Nabokov, V. 1981. „Fyodor Dostoevski“, in: Lectures on Russian Literature. San Diego, New York, London: A harvest book, Harcourt Brace & company, Bruccoli Clark Layman, pp. 97-137.
  • Kasatkina, T. A. 2023. „My budem – lica…“. Analitiko-sintetičeskoe čtenie proizvedenij Dostoevskogo. Moskva: IMLI RAN.
  • Saraskina, L. 2006. Dostoevskij v sozvučijah i pritjaženijah (ot Puškina do Solženicyna). Moskva: Russkij put’.
  • Suhih, I. N. 2017. „Fedor Mihajlovič Dostoevskij“, v: Russkaja literatura dlja vseh. Ot Gogolja do Čehova. Sankt-Peterburg: Izdatel’skaja gruppa „Lenizdat“, s. 259-291.
  • Svjatopolk-Mirskij, D. 2007. „Rannie proizvedenija Dostoevskogo“ i „Dostoevskij (posle 1849 g.)“, v: Istorija russkoj literatury s drevnejših vremen po 1925 god. Novosibirsk: Izdatel’stvo „Svin’in i synov’ja, str. 276-281; 416-437.
  • Šklovskij, V. 1974. „Za i protiv. Zametki o Dostoevskom. Dostoevskij“, v: Sobranie sočinenij v treh tomah. Tom tretij. Moskva: Hudožestvennaja literatura, str. 145-387.
  • Vojvodić, J. 2016. Nakazanie gospodina Goljadkina (o telesnom povedenii glavnogo geroja povesti „Dvojnik“ F. M. Dostoevskogo), u: Ičin, K. i Kukuj, I. (ur.), Ot avangarda do soc-arta. Sbornik statej v često 75-letija professora Hansa Gjuntera. Belgrad: Filologičeskij fakul’tet Belgradskogo universiteta, str. 16-28.
  • Vojvodić, J. 2017. „Telesnyj kod Raskol’nikova v romane ‘Prestuplenie i nakazanie’, u: Mundo Eslavo, 16 (2017). (ur. E. Q. Gavrilla). Granada: Universidad de Granada, str. 309-320.
  • Vojvodić, J. 2020. „Lihoradočnye geroi romana ‘Idiot’ F. M. Dostoevskogo (Telo i vyhod iz tela)“, v: Dostoevsky Studies. The Journal of the International Dostoevsky Society, vol. 23, 2020, str. 57-77 (Managing Editor Stefano Aloe). Verona. https://dostoevsky-studies.dlls.univr.it/issue/view/40
  • Vojvodič, Ja. 2023. „Paradoksal’nost’ ‘Krotkoj’“, v: Fafronova, D., Sal’mon, L., Aloe, S. (red.), Jumor, paradoksal’nost’, demontaž. Genova: Firenze University Press., с. 123-137. DOI: 10.36253/979-12-215-0122-3.12
  • Vojvodič, Ja. 2024. „Smena odeždy v romane ‘Prestuplenie i nakazanie’“, v: Dostoevskij i mirovaja kul’tura. Filologičeskij žurnal, 2024. № 3 (27)., с. 159-176 DOI: https://doi.org/10.22455/2619-0311-2024-3-159-176
  • Zaharov, V. N. 2013. Imja avtora – Dostoevskij. Očerk tvorčestva. Moskva: Indrik.

Časopisi:

Dostoevsky Studies, https://dostoevsky-studies.dlls.univr.it/

Достоевский и мировая культура, https://dostmirkult.ru/ru/

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta