Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: Prevođenje proze
Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.
Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.
Mjesto i vrijeme:
pon 14:00-15:30 dvorana A223 – predavanje
pon 15:30-16:15 dvorana A223 – seminar
Status kolegija: unutarnja izbornost
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno
Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno
Broj ECTS bodova: 3
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, samostalan rad (1 prijevod tjedno); sudjelovanje u diskusijama; pisanje kritike prijevoda
Ispit: 2 kolokvija i 2 prijevoda (ili pismeni ispit i 2 prijevoda)
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s teorijom, praksom, posebnostima, ali i problemima književnoga prevođenja kroz pregled prevođenja u Rusiji (od Kijevske Rusi do SSSR-a). Na izabranim primjerima iz starije i suvremene ruske poezije i proze 19., 20. i 21. stoljeća ilustrirati jezične, stilske, estetske i kulturološke poteškoće u prevođenju s ruskoga na hrvatski jezik, kao i razliku između stihovanoga i proznoga književnog prevođenja. Kolegiju je cilj da se pomoću bogate teorijske literature i velikoga broja praktičnih primjera ukaže na kompleksnu slojevitost književnoga prevođenja kao specifične discipline i svojevrsnoga umijeća koje zahtjeva dugogodišnje usavršavanje. Kolegij podrazumijeva uvježbavanje stranoga (u ovome slučaju ruskoga), ali i hrvatskoga jezika, interpretaciju književnoga teksta i razumijevanje njegove imanentnosti/posebnosti u odnosu na druge vrste tekstova, istraživanje raznovrsnih kulturnih podloga, kontekasta i realija, ali i jezično-stilskih ”prerušavanja”, premještanja iz jednoga registra u drugi. Studenti će kroz praktičan rad (samostalan i grupni) po završetku kolegija poboljšati kako interpretacijske tako i jezično-stilske vještine potrebne za prevođenje fikcionalne i nefikcionalne proze. Kolegij će pomoći studentima da kroz intenzivan rad na tekstu (od detaljne analize izabranih književnih tekstova do analize počinjenih prijevodnih pogrešaka) prepoznaju i prenesu u ciljni tekst one elemente umjetničke proze bez kojih je književno prevođenje nezamislivo.
Sadržaj:
| 1. | Uvod u kolegij i način rada. Razvoj prevoditeljstva u (zapadnoj) teoriji: od terminoloških do konceptualnih problema. Problem vjernosti i ljepote: ut interpres ili ut orator? (G. Mounin, E. Nida, J-R. Ladmiral, G. Toury, A. Popovič, A. Lefevre, L. Venuti, U. Eco i dr.). |
| 2. | Povijest (književnoga) prevođenja u Rusiji – od Kijevske Rusi (9. st.) do sovjetske Rusije (20. st). Seminar: transkripcija i transliteracija. Kako prevesti ruska imena u književnom tekstu? Prijevod kraće nefikcionalne proze |
| 3. | Uloga književnih prijevoda u oblikovanju nacionalne (ruske) književnosti. Seminar: kako prevesti ruske toponime? Prijevod putopisne proze. |
| 4. | Razvoj teorije prevođenja u Rusiji (sukob lingvista i književnih teoretičara): od A. Fëdorova, R. Jakobsona, B. Larina do G. Gačečiladzea, V. Vinogradova, J. Lotmana i drugih. Seminar: prijevod kratke priče. |
| 5. | O robovima i suparnicima: prevođenje poezije vs. prevođenje proze. (”Prevoditelj proze je rob, a prevoditelj stihova suparnik” – V. Žukovskij) (Ju. Levin i dr.). Seminar: prijevod pjesme u prozi. |
| 6. | O problemu (ne)prevodivosti (W. Benjamin, G. Steiner, N. Avtonomova): prijevod i original. Seminar: komparativna analiza dvaju prijevoda. |
| 7. | Prevodilačka ”zlodjela”. Tipologija pogrešaka (L. Latyšev, K. Čukovskij, V. Nabokov i dr.). Seminar: Kritika prijevoda. |
| 8. | Kolokvij |
| 9. | Gubici i nadoknade u prevođenju. Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (1. dio) (K. Čukovskij: Umjetnost prevođenja, danas Visoka umjetnost. Principi umjetničkog prevođenja, 1946; U. Eco: Otprilike isto. Iskustva prevođenja, 2006). Seminar: prijevod humora u književnom tekstu – prijevod ulomka iz romana. |
| 10. | Gubici i nadoknade u prevođenju. Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (2. dio) Prijevod kulturnih realija. ”Kulinarski tekstovi” i kulinarske realije. Seminar: prijevod gastro-memoara o sovjetskoj hrani. |
| 11. | Od prepjeva do adaptacije. Uvod u intersemiotičko prevođenje. Seminar: analiza i prijevod suvremene ruske bajke (i scenarija crtanoga filma). |
| 12. | Problemi i granice intersemiotičkoga prijevoda: od poezije i proze do ekrana. Seminar: komparativna analiza teksta i izabrane adaptacije. |
| 13. | Od estetike do etike prevođenja (od moralnih do umjetničkih zadaća umjetničkoga prevođenja). Seminar: prijevod psovki i urbanoga žargona na primjeru suvremene ruske kratke priče i suvremenoga ruskoga filma. |
| 14. | Zaključna razmatranja o književnom prevođenju. Seminar: analiza prijevodnih pogrešaka prilikom prevođenja s ruskoga na hrvatski jezik. |
| 15. | Kolokvij |
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Budući da književno prevođenje ne pretpostavlja tek dobro poznavanje izvornoga i ciljnoga jezika nego i izvanjezične dimenzije teksta (odnosno kulture kojoj pripada), kolegij njeguje književno-interpretacijske vještine stečene tijekom dodiplomskoga studija ruskoga jezika i književnosti te ih oplemenjuje novim praktičnim vještinama, tj. samostalnim prevođenjem, analizom počinjenih prijevodnih pogrešaka i kritikom prijevoda.
Korištene metode: izlaganja, PowerPoint prezentacija, učenje na daljinu, prevođenje, analiza prijevoda, analiza tekstova, diskusija.
Ishodi učenja:
- Prepoznati i klasificirati problematične translatološke teme te razlikovati glavne strategije interlingvističkoga prevođenja.
- Kritički vrednovati prozne i stihovane književne prijevode.
- Samostalno prevoditi izabrane književne tekstove iz ruske književnosti 19., 20. i 21. stoljeća.
- Usporediti doslovno i slobodno književno-umjetničko prevođenje s ruskoga na hrvatski jezik, tj. preispitati postulate formalne i dinamičke ekvivalentnosti kroz vođene samostalne prijevode.
Literatura na ruskom jeziku:
Аронсон, О. 2002. Экранизация: перевод и опыт, в: Синий Диван, № 3, сс. 128-140
Автономова Н. 2008. Познание и перевод. Опыты философии языка, Москва: РОССПЭН.
Чуковский, К. 2015. Высокое искусство, Москва: Азбука-Классика.
Нелюбин Л.Л., Хухуни Г.Т. 2006. Наука о переводе (история и теория с древнейших времен до наших дней): учеб. пособие. – М.: Флинта: МПСИ.
Попович, А. 1980. Проблемы художественного перевода, Москва: Высшая школа.
Солодуб, Ю. П., Альбрехт Ф.Б., Кузнецов, А.Ю. 2005. Теория и практика художественного перевода, Москва: Академия.
Якобсон, Р., О лингвистических аспектах перевода; http://www.philology.ru/linguistics1/jakobson-78.htm.
Literatura na hrvatskom i drugim jezicima:
Burke, P. 2005. Lost and found in Translation, Wassenaar: NIAS.
Eco, U. 2006. Otprilike isto, Zagreb: Algoritam.
Ladmiral, J.R. 2007. Kako prevoditi: Teoremi za prevođenje, Zagreb: Politička kultura.
Lefevre, A. 1992. Translation, History, Culture, London: Routledge.
Snell-Hornby, M. 2006. The Turns of Translation Studies: New paradigms or shifting viewpoints?; Amsterdam-Philadelphia: John Benjamins Publishing Company.
Steiner, G. 1975. After Babel: Aspects of Language and Translation, Oxford University Press.
Užarević, J. 2002. Presvlačenje Ane (Pranjićev prijevod Anne Karenine), u: K. Bagić (ur.), Važno je imati stila (zb.), Zagreb: Disput.
Venuti, L. 1995. The Translator’s Invisibility. A History of Translation, London: Routledge.
