Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj); Petra Grebenac, asist. (izvođač)
Status kolegija: unutarnja izbornost
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: seminar (2 sata)
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak 9:30-11:00, A223
Broj ECTS bodova: 3
Uvjeti: položen kolegij Uvod u studij ruske književnosti 2
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
- pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, redovito izvršavanje radnih obaveza (domaće zadaće)
- sudjelovanje u diskusijama, interpretacijama i radu na tekstovima tijekom nastave
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje s obilježjima lirike kao književnog roda i osnovnim komponentama lirske pjesme. Ovladavanje osnovnim pojmovima teorije lirike i alatima za analizu lirskih tekstova (s posebnom pažnjom na kategoriji lirskog subjekta). Osposobljavanje za analizu lirskoga teksta praktičnom primjenom stečenih znanja (rad na konkretnim poetskim tekstovima iz različitih razdoblja razvoja ruske književnosti).
Ishodi učenja:
- razumjeti specifičnosti lirike kao književnog roda i prepoznati njezina osnovna obilježja
- uočavati osnovne komponente lirske pjesme
- analizirati i interpretirati obilježja lirskog subjekta i primijeniti književnoznanstvene termine na ruskom jeziku
- pomno čitati lirske pjesme na ruskom jeziku
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij nudi alate i metodologiju potrebne za pomnu analizu lirske pjesme iz različitih razdoblja razvoja ruske poezije i njima pripadajućih poetika.
Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalnu analizu lirske pjesme.
Korištene metode:
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, analiza teksta, close reading
Plan rada po tjednima
1. nastavna jedinica. Upoznavanje s radom.
2. nastavna jedinica. Lirika. Definiranje pojma i obilježja na konkretnim primjerima.
3. nastavna jedinica. Lirska pjesma. Izdvajanje i preciziranje komponenti. Čitanje i analiza.
4. nastavna jedinica. Lirski subjekt. Problemi definicije i modaliteti pojavnosti. Čitanje i analiza.
5. nastavna jedinica. Romantičarska lirika i lirski subjekt. Čitanje i analiza.
6. nastavna jedinica. Romantičarska lirika i lirski subjekt. Čitanje i analiza.
7. nastavna jedinica. Romantičarska lirika i lirski subjekt. Čitanje i analiza.
8. nastavna jedinica. Analiza domaćih zadaća. Ponavljanje. Diskusija.
9. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt ruskog simbolizma, akmeizma i avangarde. Čitanje i analiza.
10. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt ruskog simbolizma, akmeizma i avangarde. Čitanje i analiza.
11. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt ruskog simbolizma, akmeizma i avangarde. Čitanje i analiza.
12. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt ruskog simbolizma, akmeizma i avangarde. Čitanje i analiza.
13. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt suvremene ruske poezije. Čitanje i analiza.
14. nastavna jedinica. Lirika i lirski subjekt suvremene ruske poezije. Čitanje i analiza.
15. nastavna jedinica. Analiza domaćih zadaća. Ponavljanje znanja stečenog na kolegiju. Diskusija.
Literatura
Primarna:
odabrani književni tekstovi
Sekundarna:
Tomaševski, B. 1999. „Lirski žanrovi“. U: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska: 76–96.
Užarević, J. 1991. Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK.
Weststeijn, W. G. 1989. „Lirski subjekt“. U: Pojmovnik ruske avangarde. Sv. 6. Ur. A. Flaker i D. Ugrešić. Zagreb: ZZK: 95–118.
Wolf, W. 2005. „The Lyric: Problems of Definition and a Proposal for Reconceptualization“. U: Theory into Poetry: New Approaches to the Lyric. Ur. Eva Müller-Zettelmann, Margarete Rubik. 21–56.
Izborna:
Azarova, N; K. Korčagin, D. Kuz’min, V. Plungjan. 2016. Poèzija. Učebnik. Moskva: OGI.
Balžalorsky Antić, V. 2022. The Lyric Subject: A Reconceptualization. Berlin: Peter Lang.
Bagić, K. 2012. Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bak, D. 2016. Sto poètov načala stoletija. Posobie po sovremennoj russkoj poèzii. Moskva: Vremja.
Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.). 1995. Tropi i figure. Zbornik. Zagreb: ZZK.
Bogomolov, N. 2004. Ot Puškina do Kibirova: stat’i o russkoj literature, preimuščestvenno o poèzii. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
Brojtman, S. 1997. Russkaja lirika XIX – načala XX veka v svete istoričeskoj poètiki. Sub”ektno-obraznaja struktura. Moskva: Izdatel’stvo RGGU.
Culler, J. 1985. „Changes in the Study of the Lyric“. U: Lyric Poetry: Beyond New Crticism. Ur. Chaviva Hošek i Patricia Parker. Ithaca-London.
Culler, J. 2015. Theory of the Lyric. Cambridge, London: Harvard University Press.
Flaker, A. 1976. Stilske formacije. Zagreb: Liber.
Ginzburg, L. 1974. O lirike. Leningrad: Sovetskij pisatel’.
Gasparov, M. 2001. O russkoj poèzii: analizy, interpretacii, harakteristiki. Sankt-Peterburg: Azbuka.
Jakobson, R. 1966. Lingvistika i poetika. Prev. D. Pervaz et al. Beograd: Nolit.
Kravar, Z. 1983. „Lirska pjesma“. U: Uvod u književnost. Ur. Z. Škreb i A. Stamać. Zagreb: Grafičku zavod Hrvatske: 485–529.
Kukulin, I. 2019. Proryv k nevozmožnoj svjazi: stat’i o russkoj poèzii. Moskva, Ekaterinburg: Kabinetnyj učenyj.
Lejderman, N. i M. Lipoveckij. 2008. Russkaja literatura XX veka (1950–1990). Tom 1. Moskva: Akademija.
Lejderman, Naum i M. Lipoveckij. 2008. Russkaja literatura XX veka (1950–1990). Tom 2. Moskva: Akademija.
Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti. Zagreb: Golden marketing.
Lotman, J. 2001. Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa.
Lotman, J. 2011. O poètah i poèzii. Analiz poètičeskogo teksta. Stat’i i issledovanija. Zametki, recenzii, vystuplenija. Sankt-Peterburg: Iskusstvo-SPb.
Užarević, J. 2020. Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput.
Veststejn, V. G. 2019. „Kak nazvat’ ‘govorjaščego’ v stihotvorenii? (‘poèt’, ‘liričeskij sub”ekt’, ‘liričeskoe ‘Ja’, ‘liričeskij geroj’ i drugie terminy, primenjaemye v analize liričeskoj poèzii). U: Russian Literature 109–110: 31–46.
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta
