Uvod u studij ruske književnosti 2

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (predavanje) (nositelj i izvođač); dr. sc. Petra Grebenac, asist. (seminar) (izvođač) 

Status kolegija: obavezni 

Jezik: hrvatski i ruski 

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat) 

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno 

Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30, A-223 (predavanje); petak, 12.30-13.15, A-223 (seminar, 1. grupa); petak, 13.15-14.00, A-223 (seminar, 2. grupa)  

Broj ECTS bodova: 4 

Uvjeti: položen Uvod u studij ruske književnosti 1 

Obaveze studenata:  

  • redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka) 
  • dva kolokvija tijekom semestra 
  • pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, izrada seminarskog rada 

Ciljevi kolegija

Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, književnih rodova, vrsta i žanrova, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne genologije 

Ishodi učenja:  

  1. nabrojiti i definirati osnovne književne rodove i vrste 
  1. definirati klasifikaciju književnosti 
  1. definirati glavne književne teorije 20. stoljeća 
  1. analizirati tekst i koristiti potreban metajezik na ruskom jeziku 
  1. samostalno pripremiti i napisati seminarski rad iz područja ruske književnosti 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu

Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalni rad 

Korištene metode

podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva. 

Plan rada  po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti  

1. Nastavna jedinica 

Upoznavanje s radom. Upute za izradu seminara.  

2. Nastavna jedinica 

Klasifikacija književnosti 

Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti  

3. Nastavna jedinica 

Poezija 

Lirska i epska poezija. Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja». Lirske vrste. 

4. Nastavna jedinica 

Poezija 

Karakteristike epske poezije. Epska tehnika. Analiza teksta. 

5. Nastavna jedinica 

Proza 

Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. Analiza. 

6. Nastavna jedinica 

Proza 

Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča.  

7. Nastavna jedinica 

Proza 

Prozne vrste. Roman. Razvoj romana i novele u Rusiji. Analiza romana 

8. Nastavna jedinica 

Kolokvij 

9. Nastavna jedinica 

Drama 

Teorija drame. Razvoj drame u Rusiji.  

10. Nastavna jedinica 

Drama. Analiza drame, analiza dramskog teksta. Odlazak u kazalište. 

11. Nastavna jedinica 

Drama 

Tekst i izvedba. Analiza dramske predstave. 

12. Nastavna jedinica 

Metodologija. 

Kako čitati književnu teoriju. Pregled književnih teorija. 

13. Nastavna jedinica 

Pregled književnih teorija 

Pozitivizam, ruski formalizam, nova kritika, psihoanalitička teorija, strukturalizam, poststrukturalizam i dr. Analiza. 

14. Nastavna jedinica 

Metodologija. 

Analiza književnih teorija. Ponavljanje književnih teorija, terminologije. Priprema za samostalan rad i izradu seminara.  

15. Nastavna jedinica 

Kolokvij 

Literatura 

Obavezna: 

Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije Božičević (odabrana poglavlja) 

Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. (odabrana poglavlja) 

Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) 

Tomaševski, B. (1998) „Književni žanrovi“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 44-118. 

Primarni književni tekstovi 

Izborna: 

Aristotel (1983) O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec. 

Bahtin, M. (1989) O romanu. Beograd: Nolit. 

Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije Božičević. 

Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH. 

Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH. 

Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) «Tropi i figure». Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti. 

Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. 

Bužinjska, A. i Markovski, M. P. (Burzyńska, A. i Markowski, M. P.) (2009) Književne teorije XX veka. Prev. I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.  

Compagnon, A. (2007) Demon teorije. Prev. Morana Čale. Zagreb: AGM. 

Culler, J. (1991) O dekonstrukciji. Teorija i kritika poslije strukturalizma. Prev. S. Čarlek. Zagreb: Globus. 

Culler, J. (2001) Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Prev. F. i M. Hameršak. Zagreb: AGM. 

Eagleton, T. (1987) Književna teorija. Prev. M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL. 

Jolles, A. (2000) Jednostavni oblici. Prev. V. Biti. Zagreb: MH. 

Kravar, Z. (1993) Tema «stih». Zagreb: ZZK. 

Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik. 

Lodge, D. (1988) Načini modernog pisanja. Prev. G. Gračan i S. Bašić. Zagreb: Globus, Stvarnost. 

Lotman, J. (2001) Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa. 

Mukařovský, J. (1999) Književne strukture, norme i vrijednosti. Prev. P. Jirsak. Zagreb: Matica hrvatska.  

Pavličić, P. (1983) Književna genologija. Zagreb: SNL.  

Peleš, G. (1989) Priča i značenje. Zagreb: Naprijed. 

Prozorov, V. V.; Elina, E. G. (2012) Vvedenie v literaturovedenie. Moskva: Flinta, Nauka.  

Solar, M. (2004) Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga. 

Šklovski, V. (1969) Sterneov «Tristram Shandy» i teorija romana, u: Šklovski, V., Uskrsnuće riječi. Prev. I. Bedenicki. Zagreb: Ognjen Prica. 

Škreb, Z.; Stamać, A. (1986) Uvod u književnost. Zagreb: Globus. 

Tinjanov, Ju. (1998) Pitanje književne povijesti. Prev. D. Duda. Zagreb: Matica hrvatska. 

Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK. 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: 

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta