Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 2
Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (predavanje) (nositelj i izvođač); Petra Grebenac, asist. (seminar) (izvođač)
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30, A-223 (predavanje); petak, 12.30-13.15, A-223
(seminar, 1. grupa); petak, 13.15-14.00, A-223 (seminar, 2. grupa)
Broj ECTS bodova: 4
Uvjeti: položen Uvod u studij ruske književnosti 1
Obaveze studenata:

• redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
• kolokvij na kraju semestra
• pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, izrada seminarskog rada

Ciljevi kolegija:
Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje
terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne
genologije

Ishodi učenja:

• nabrojiti i definirati osnovne književne rodove i vrste
• definirati klasifikaciju književnosti
• definirati glavne književne teorije 20. stoljeća
• analizirati tekst i koristiti potreban metajezik na ruskom jeziku
• samostalno pripremiti i napisati seminarski rad iz područja ruske književnosti

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti.
Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalni rad

Korištene metode:
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, analiza teksta, close reading.
Metode su u funkciji svladavanja gradiva.

Plan rada po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti:

1. Nastavna jedinica
Upoznavanje s radom. Upute za izradu seminara.

2. Nastavna jedinica

Klasifikacija književnosti

Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti

3. Nastavna jedinica
Poezija

Lirska i epska poezija. Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja». Lirske
vrste.

4. Nastavna jedinica
Poezija
Karakteristike epske poezije. Epska tehnika. Analiza teksta.

5. Nastavna jedinica
Proza
Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. Analiza.

6. Nastavna jedinica
Proza
Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča.

7. Nastavna jedinica
Proza
Prozne vrste. Roman. Razvoj romana i novele u Rusiji. Analiza romana

8. Nastavna jedinica
Kolokvij

9. Nastavna jedinica
Drama
Teorija drame. Razvoj drame u Rusiji.

10. Nastavna jedinica
Drama. Analiza drame, analiza dramskog teksta. Odlazak u kazalište.

11. Nastavna jedinica
Drama
Tekst i izvedba. Analiza dramske predstave.

12. Nastavna jedinica
Metodologija.
Kako čitati književnu teoriju. Pregled književnih teorija.

13. Nastavna jedinica
Pregled književnih teorija
Pozitivizam, ruski formalizam, nova kritika, psihoanalitička teorija, strukturalizam,
poststrukturalizam i dr. Analiza.

14. Nastavna jedinica
Metodologija.
Analiza književnih teorija. Ponavljanje književnih teorija, terminologije. Priprema za
samostalan rad i izradu seminara.

15. Nastavna jedinica
Kolokvij

Literatura
Obavezna:
Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije
Božičević (odabrana poglavlja)
Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. (odabrana
poglavlja)
Culler, J. (1991) O dekonstrukciji. Teorija i kritika poslije strukturalizma. Prev. S. Čarlek.
Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)
Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)
Tomaševski, B. (1998) „Književni žanrovi“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J.
Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 44-118.
Primarni književni tekstovi
Izborna:
Aristotel (1983) O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec.
Bahtin, M. (1989) O romanu. Beograd: Nolit.
Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije
Božičević.
Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH.
Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH.
Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) «Tropi i figure». Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o
književnosti.
Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Bužinjska, A. i Markovski, M. P. (Burzyńska, A. i Markowski, M. P.) (2009) Književne
teorije XX veka. Prev. I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.
Culler, J. (1991) O dekonstrukciji. Teorija i kritika poslije strukturalizma. Prev. S. Čarlek.
Zagreb: Globus.
Culler, J. (2001) Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Prev. F. i M. Hameršak. Zagreb:
AGM.
Eagleton, T. (1987) Književna teorija. Prev. M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL.
Jolles, A. (2000) Jednostavni oblici. Prev. V. Biti. Zagreb: MH.
Kravar, Z. (1993) Tema «stih». Zagreb: ZZK.
Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.
Lodge, D. (1988) Načini modernog pisanja. Prev. G. Gračan i S. Bašić. Zagreb: Globus,
Stvarnost.
Lotman, J. (2001) Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa.
Mukařovský, J. (1999) Književne strukture, norme i vrijednosti. Prev. P. Jirsak. Zagreb:
Matica hrvatska.
Pavličić, P. (1983) Književna genologija. Zagreb: SNL.
Peleš, G. (1989) Priča i značenje. Zagreb: Naprijed.
Prozorov, V. V.; Elina, E. G. (2012) Vvedenie v literaturovedenie. Moskva: Flinta, Nauka.
Solar, M. (2004) Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
Šklovski, V. (1969) Sterneov «Tristram Shandy» i teorija romana, u: Šklovski, V.,
Uskrsnuće riječi. Prev. I. Bedenicki. Zagreb: Ognjen Prica.
Škreb, Z.; Stamać, A. (1986) Uvod u književnost. Zagreb: Globus.

Tinjanov, Ju. (1998) Pitanje književne povijesti. Prev. D. Duda. Zagreb: Matica hrvatska.
Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb:
ZZK.