Naziv kolegija: | Uvod u lingvistiku (modul: Uvod u studij ruskoga jezika) |
Nositelj i izvođač: | izv. prof. dr. sc. Branka Barčot |
ECTS bodovi: | 2 (Fonetika ruskog jezika + Fonetske vježbe + Uvod u lingvistiku = 5) |
Jezik: | hrvatski |
Trajanje: | jedan semestar (zimski, 1. semestar) |
Status kolegija: | obavezni |
Oblik nastave: | predavanja (2 sata tjedno) |
Ciljevi kolegija: | Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s povijesti bavljenja jezičnim problemima, pravcima i školama suvremene znanosti o jeziku. Njegov je cilj isto tako i tumačenje najvažnijih lingvističkih pojmova. Prikazom bavljenja jezičnim problemima kroz povijest i usvajanjem terminološkog aparata pokušava se osposobiti studente za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanje kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (ponajprije ruskoj). Kolegij ima za zadatak dati temelje za ostale lingvističke kolegije tijekom preddiplomskog i diplomskog studija ruskoga jezika i književnosti. |
Sadržaj kolegija: | Na početku se definiraju filologija i lingvistika te se razgraničavaju ta dva područja. Donosi se kompletni pregled povijesti bavljenja jezikom od početaka do danas (počeci jezikoslovlja općenito, Grčka i Rim, Indija, srednji vijek, humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, XIX. st. i osamostaljenje jezikoslovlja kao znanstvene discipline, mladogramatičari, XX. st.: razvoj lingvističke misli od F. de Saussurea naovamo). Određuje se mjesto slavenskih jezika u svjetskom lingvističkom atlasu. Definiraju se temeljni lingvistički pojmovi; donosi se i potrebna terminologija na ruskom jeziku. Predstavlja se rusko jezikoslovlje i najvažnije škole s njihovim istaknutim predstavnicima. |
1. tjedan: | Znanosti – Humanističke znanosti – Jezikoslovlje; Jezikoslovne discipline; Odnosi: filologija – lingvistika & lingvistika – gramatika; Grane lingvistike |
2. tjedan | Brojnost jezika (Koliko ima jezika na svijetu?); Umiranje i opstanak jezika; Jezična karta svijeta; Razvoj pisma |
3. tjedan: | Povijesni razvoj jezikoslovlja (I): Grčka i Rim, Indija, srednji vijek |
4. tjedan: | Povijesni razvoj jezikoslovlja (II): humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, jezikoslovlje kao samostalna znanstvena disciplina; mladogramatičari |
5. tjedan: | Rusko jezikoslovlje XIX. st.; Moskovska škola; Kazanjska škola |
6. tjedan: | Povijesni razvoj jezikoslovlja (III): Ferdinand de Saussure i strukturalizam |
7. tjedan: | Recepcija Saussurea; Praška fonološka škola; Jezične funkcije po R. Jakobsonu |
8. tjedan: | Američka lingvistika: L. Bloomfield, N. Chomsky i generativna gramatika |
9. tjedan: | Sovjetsko jezikoslovlje: N.J. Marr, I.I. Meščaninov, L.V. Ščerba |
10. tjedan: | Suvremene jezikoslovne discipline (I): sociolingvistika |
11. tjedan: | Suvremene jezikoslovne discipline (II): pragmalingvistika |
12. tjedan: | Suvremene jezikoslovne discipline (III): kognitivna lingvistika |
13: tjedan: | Suvremene jezikoslovne discipline (IV): kontaktna lingvistika |
14. tjedan: | ponavljanje gradiva i priprema za ispit |
15. tjedan: | ponavljanje gradiva i priprema za ispit |
Literatura: | |
Obavezna: | Glovacki-Bernardi, Z. et al.: Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
Hadžihalilović, S.: Uvod u studij ruskoga jezika, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2015. Реформатский, А.А.: Введение в языковедение, Аспент пресс, Москва, 1996. |
Dopunska: | Matasović, R.: Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka, 1994. Trask, R.L.: Temeljni lingvistički pojmovi, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Смирнов, С.В.: Отечественные филологи-слависты середины XVIII – начала XX вв., Флинта – Наука, Москва, 2001.
|
Studentske obaveze: | Redovito pohađanje nastave, priprema i aktivno sudjelovanje u nastavi. |
Način ocjenjivanja: | 2 kolokvija tijekom semestra ILI pismeni ispit na kraju nastavnog ciklusa |
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: | anketa Filozofskog fakulteta i anketa Sveučilišta u Zagrebu
|