Broj ECTS bodova: 3 

Semestar izvođenja: ljetni 

Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas 

Jezik: ruski  

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat) 

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno 

Prostor i vrijeme: predavanje: srijeda 13.15-14.45; seminar 14.45-15.30 (A-223) 

Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2 

Ciljevi kolegija: 

Kolegij se bavi ruskom i sovjetskom kulturom kasnog socijalizma (A. Yurchak), s posebnim naglaskom na razvoj ruskog postmodernizma, koji se oblikuje na specifičnim temeljima, drukčijima od zapadnih. Nakon Staljinove smrti 1953. godine dolazi do jačanja kulturnog pluralizma, dok razdoblje od kasnih 1960-ih do 1990-ih obilježava sve izraženija subverzivnost i raslojavanje kulturnih praksi. Socrealistička tradicija i ključni ideološki mitovi 20. stoljeća (novi čovjek, svijetla budućnost, Veliki vođa, Domovinski rat) postaju središnje polje umjetničke i književne polemike. Za kasniji kasni socijalizam karakterističan je proces demitologizacije bez stvaranja novih dominantnih narativa. Posebna se pozornost posvećuje „deteritorijaliziranim“ kulturnim prostorima undergrounda, samizdata, tamizdata i emigracije, kao ključnim mjestima nastanka najrelevantnijih književnih i kulturnih tekstova razdoblja. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: 

Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija ruskog jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studentima omogući snalaženje u ruskoj sovjetskoj kulturi kasnoga socijalizma prije raspada Sovjetskog Saveza. 

Ishodi kolegija:  

Po završetku kolegija studenti će moći:  

• objasniti na ruskome jeziku posebnosti u književnosti stagnacije 

• uočiti i definirati osobitosti (kulturno-povijesne, društvene, umjetničke) stagnacije 

• opisati na ruskome jeziku dominantne teme u književnosti toga razdoblja 

• uočiti i komentirati promjene koje nastaju u književnome polju po završetku „jugovine“ 

Nastavne jedinice:  

1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova. Uvod – stagnacija. 

2. Novi tip književnoga subjekta – tip „čudaka“. Uvod u tzv. seosku prozu.  
V. Šukšin: Čudik, 1967.  

3. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. 
V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze 

4. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. 
V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze 

5. Kantautorska poezija V. Vysockog i A. Galiča. Subverzivnost kantautorske poezije. Poetika „nadryva“. „Junaci u ulogama“. 

6. Politika književnosti. Soc-art (Komar & Melamid; I. Kabakov i dr.); klasici moskovske konceptualističke škole. D. Prigov: Apofeoz milicianera, 1978. i V. Sorokin: Otkrytie sezona, 1979-1984. 

7. Ponavljanje, izlaganja seminarskih radova. 

8. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970. 

9. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970. 

10. Razine estetskog prevrednovanja u Bitovljevoj prozi. Intertekstualnost. Puškin kao književni i kulturni mit. A. Bitov: Fotografija Puškina, 1985.  

11. Poezija i esejistika Iosifa Brodskog. Roždestvenskij romans, 1961; Reč’ o prolitom moloke, 1967; Konec prekrasnoj èpohi, 1969.; Poltory komnaty, 1984.  

12. Neorealistička proza S. Dovlatova. Pseudodokumentarizam. S. Dovlatov: Šoferskie perčatki, Kurtka Fernana Leže, 1986.  

13. Ponavljanje, zaključivanje, izlaganja seminarskih radova.  

14. Ponavljanje, zaključivanje, izlaganja seminarskih radova. 

Literatura 

Književni tekstovi (obavezni) – navedeni u planu rada po tjednima.  

Dodatna literatura  

Богданова, О. 2004. Постмодернизм в контексте русской современной литературы. Санкт-Петербург. (отрывки) 

Гройс, Б. 1993. Постутопическое искусство: от мифа к мифологии.; Дизайнеры подсознания и их публика.; Московский концептуализм, или репрезентация сакрального. В: Искусство утопии. Gesamtkunstwerk Stalin. Статьи. Стр. 99-147; 224-231. 

Лейдерман, Н. Л.; Липовецкий, М. Н. 2003. Современная русская литература 1950-1990-е годы. Т. 2. Москва. (отрывки) 

Lugarić Vukas, D. 2019. Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj književnosti, filmu i popularnoj kulturi), Zagreb: FFpress; Hrvatska sveučilišna naklada.  

Lugarić Vukas, D. 2020. The I as the Eye: on the Poetics of Ruins in I. Brodsky’s essay Homage to Marcus Aurelius // Mundo eslavo, 19, 141-152 

Ugrešić, D. 1980. Nova ruska proza. Kretanja u ruskoj sovjetskoj prozi 70-ih godina. Zagreb. 

Ugrešić, D. 1989. Pljuska u ruci (Antologija alternativne ruske proze). Zagreb.