SYLLABUS UVODA U STUDIJ RUSKE KNJIŽEVNOSTI 2 (2021-2022)
Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 2
Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.
Nositelj kolegija: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30, A-223 (predavanje); petak, 12.30-13.15, A-223 (seminar, 1. grupa); petak, 13.15-14.00, A-223 (seminar, 2. grupa)
Broj ECTS bodova: 5
Uvjeti: položen Uvod u studij ruske književnosti 1
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
- kolokviji tijekom semestra
- pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, izrada seminarskog rada
Ciljevi kolegija:
Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne genologije
Ishodi učenja:
- nabrojiti i definirati osnovne književne rodove i vrste
- definirati klasifikaciju književnosti
- definirati glavne književne teorije 20. stoljeća
- analizirati tekst i koristiti potreban metajezik na ruskom jeziku
- samostalno pripremiti i napisati seminarski rad iz područja ruske književnosti
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalni rad
Korištene metode:
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, uporaba računala (Power Point, filmski isječci, kazališne predstave), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.
Plan rada po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti (predavanja)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI
Upoznavanje s radom. Upute za izradu seminara.
Općenito o klasifikaciji. Načela klasifikacije. Pojam roda, vrste, žanra (род, вид, жанр). Osnovni genološki termini.
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI
Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti
- Nastavna jedinica
PONAVLJANJE. KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: POEZIJA
Poezija i proza. Lirska i epska poezija. Karakteristike epske poezije. Epska tehnika. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: POEZIJA
Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja». Lirske vrste. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA
Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. (Samostalan rad na seminaru)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA
Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča. (Analiza proznog teksta na seminaru)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA
Prozne vrste. Roman. Razvoj romana i novele u Rusiji. (Analiza proznog teksta na seminaru)
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACJIA KNJIŽEVNOSTI: DRAMA
Drama općenito. Drama i kazalište. Tekst i izvedbena umjetnost. (Priprema za analizu dramskog teksta). Priprema za posjet kazalištu.
- Nastavna jedinica
KLASIFIKACJIA KNJIŽEVNOSTI: DRAMA
Razvoj drame u Rusiji. (Analiza dramskog teksta na seminaru). Odlazak u kazalište.
- Nastavna jedinica
PONAVLJANJE.
Provjera znanja i kolokvij
- Nastavna jedinica
METODOLOGIJA
Načini proučavanja književnosti. Tradicija. Metodološki problemi. Sustavi i pokreti.
- Nastavna jedinica
PREGLED KNJIŽEVNIH TEORIJA
Pozitivizam. Ruski formalisti. Nova kritika. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)
- Nastavna jedinica
PREGLED KNJIŽEVNIH TEORIJA
Psihoanalitička teorija. Strukturalizam. Fenomenologija. Poststrukturalizam. Novi historicizam. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)
- Nastavna jedinica
PONAVLJANJE
Ponavljanje književnih teorija, terminologije. Priprema za samostalan rad i izradu seminara.
- Nastavna jedinica
KOLOKVIJ
Literatura
Obavezna:
Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)
Tomaševski, B. (1998) „Književni žanrovi“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 44-118.
Škreb, Z.; Stamać, A. (1986) Uvod u književnost. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)
Prozorov, V. V.; Elina, E. G. 2012. Vvedenie v literaturovedenie. Moskva: Flinta, Nauka. (odabrana poglavlja)
Izborna:
Aristotel (1983) O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec.
Bahtin, M. (1989) O romanu. Beograd: Nolit.
Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH
Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH
Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) «Tropi i figure». Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti
Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Bužinjska, A. i Markovski, M. P. (Burzyńska, A. i Mrkowski, M. P.) (2009) Književne teorije XX veka. Prev. I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.
Culler, J. (2001) Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM
Eagleton, T. 1987. Književna teorija. Prev. M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL.
Jolles, A. (2000) Jednostavni oblici. Zagreb: MH
Kravar, Z. (1993) Tema «stih». Zagreb: ZZK
Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.
Lodge, D. (1988) Načini modernog pisanja. Zagreb: Globus, Stvarnost
Lotman, J. (2001) Struktura umjetničkog teksta. Zagreb: Alfa
Peleš, G. (1989) Priča i značenje. Zagreb: Naprijed
Solar, M. (2004) Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga
Šklovski, V. (1969) Sterneov «Tristram Shandy» i teorija romana, u: Šklovski, V., Uskrsnuće riječi. Zagreb: Ognjen Prica
Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta