Poetika 1920-ih godina: vrhunci sovjetskoga umjetničkog pluralizma

Naziv predmeta: Ruska književnost

Naziv kolegija: POETIKA 1920-IH GODINA: VRHUNCI SOVJETSKOGA UMJETNIČKOG PLURALIZMA

Ime nastavnika i nositelja: dr. sc. Ivana Peruško, doc.

Mjesto i vrijeme: čet 12:30-14:00 ONLINE – predavanje
čet 14:00-14:45 ONLINE – seminar

Status kolegija: izborni (unutarnja izbornost)

Jezik: ruski

Oblik nastave: 2P + 1S

Trajanje: 1 semestar (ZIMSKI), 3 sata tjedno

Broj ECTS-bodova: 3

Uvjet: položeni obvezatni književni kolegiji iz prethodnih semestara

Obveze studenata: 

  1. redovito pohađanje nastave
  2. čitanje predviđene literature i predaja domaćih zadaća
  3. praćenje dodatnih web materijala (ulomci iz filmova, dokumentarci, online predavanja i specijalizirane emisije o sovjetskoj kulturi i sovjetskim filmovima) na sustavu učenja na daljinu (Omega).
  4. analiza problema ili djela koju će svaki student izraditi u dogovoru s izvođačem kolegija te usmeno izlaganje na ruskom jeziku.

Ispit 2 kolokvija ili usmeni ispit po završetku nastavnoga ciklusa

 

Ciljevi kolegija: 

Cilj kolegija jest ponuditi studentima 3. i 4. godine ruskoga jezika i književnosti sustavni prikaz književno-umjetničkih, filmskih i teorijskih tendencija na ruskoj (sovjetskoj) sceni 1920-ih godina. Zbog bogatstva i raznovrsnosti materijala koje će studenti izučavati na ruskome jeziku, kolegij je koncipiran kao trodijelni sustav. Njega čine: nove teorije, vrhunci književno-umjetničkoga stvaralaštva, rađanje novoga filmskog diskursa. Specifična situacija unutar koje se razvija umjetnost i kultura nakon Oktobarske revolucije uvjetuje da studenti kroz čitanje i analizu izabranih teorijskih i kulturoloških djela spoznaju nove književno-teorijske koncepte filozofske ideje, društvene pokrete, ideologije i dotad nepoznate tendencije u razvoju društva, kulture i ruske misli općenito. Zbog toga će cilj prvoga ciklusa predavanja i seminara biti: a) ukazati na revolucionarne preinake u društveno-političkoj klimi i etičko-estetskoj sferi poslijerevolucionarne Rusije (od teksta do erosa i gastronomije). Budući da su upravo 1920-e godine po sudu mnogih ruskih književnih povjesničara i književnih teoretičara, jedno od najbogatijih razdoblja u povijesti novije ruske književnosti, cilj drugog djela ovoga kolegija jest taj da studenti: a) steknu uvid u književni proces unutar kojega se prelamaju modernističko-avangardističke tendencije i sve dominantniji realističko-klasicistički, ali i socrealistički glasovi; b) pročitaju te analiziraju neka od najznačajnijih djela ruske satiričke književnosti i tzv. ”novoga realizma”, ali i izabrana djela ”propagandno-plakatnoga” avangardnoga pjesništva te eksperimentalnih poetika i posve izoliranih književnih slučajeva, koje je nemoguće analizirati unutar dominantnih škola i paradigmi. Treći dio predavanja i seminara usredotočit će se na razvoj filmskih i srodnih vizualnih medija, s ciljem da studenti: a) uspoređuju strukturu i funkciju različitih semiotičkih sustava; d) steknu osnovni teorijsko-analitički instrumentarij za razumijevanje fenomena filmske ekranizacije čuvenih književnih predložaka iz 1920-ih godina.

Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu: Početak sovjetske ruske književnosti ključan je za razumijevanje smjene kulturnih, književnih društvenih i inih paradigmi koje se ostvaruju 1920-ih godina. Ovaj kolegij osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja rane sovjetske književne i umjetničke povijesti, specifično po pluralizmu stilova i pravaca, revolucionarnim teorijskim konceptima i uvidima, bez kojih je nemoguće razumjeti rusku književnost, kulturu i umjetnost sovjetskoga perioda.

 

  1. nastavna jedinica: Uvodna razmatranja o sadržaju kolegija, o načinu rada i obavezama studenata, komentar ponuđene literature. Uvod u pisanje seminarskoga rada.
  2. nastavna jedinica: Revolucija duha, tijela, uma i osjećaja: od umjetnosti i stila do hrane i kreveta. Uvod u društveno-politički, idejno-filozofski i kulturno-umjetnički kontekst (sovjetske) Rusije 1920-ih godina. Analiza izabranog djela ili ulomaka.
  3. nastavna jedinica:  Razvoj i fenomen ”ruske teorije”. Ruski formalizam i drugo. ”Literatura fakta”: LEF. Revolucionarni i ratni narativ u stihovima i prozi. Pro et contra. Analiza izabranog djela. (Формализм и русский авангард. Поэт и революция)
  4. nastavna jedinica: Osnovne tendencije književnoga razvoja 1920-ih godina: od modernizma i avangarde do fantastike i satire, preko novog realizma do ”partijske” književnosti. Razgovor o književnim grupacijama, pluralizmu umjetničkih škola i posve različitih tendencija iz pera književnih povjesničara, kritičara i teoretičara, kao što su E. Dobrenko (Formovka sovetskogo pisatelja); M. Čudakova (Literatura sovetskogo prošlogo), G. Belaja (Don Kihoty revoljucii – opyt pobed i poraženij) i D. Bykov (Vremja potrjasenij 1900-1950 gg.). Analiza izbranog djela ili ulomaka. (Культура 1. Свобода и культура в контексте 1920-х годов)
  5. nastavna jedinica: ”Kraj romana” i uzlet hibridnih narativa na granici izmišljenog i dokumentarnog, teorijskoga i putopisnoga: V. Šklovskij, I. Bunin, O. Mandel’štam i dr. Analiza izabranih ulomaka. (Документ и вымысел. Как жилось в революционные и военные годы?)
  6. Nastavna jedinica: Novo vs staro. Istiskivanje starih estetsko-etičkih i stilsko-funkcionalnih paradigmi u tekstu i diskursu: sukob bivših ljudi, sovjetskih buržuja i novoga sovjetskog čovjeka u književnosti (Oleša, Ju., Majakovskij, V.). Analiza izabranih djela ili ulomaka. (Homo sovieticus).
  7. nastavna jedinica: KOLOKVIJ
  8. nastavna jedinica: Kultura smijeha i procvat male proze 1920-ih godina: od Zoščenka i Bulgakova do Il’fa i Petrova. Analiza izabranog djela. (Поэтика серезного и смешного)
  9. nastavna jedinica: Prvi naraštaj sovjetskih redatelja. Poetika Dzige Vertova – između dokumenta i montaže. Analiza izabranog djela. (Великий немой. Революционная трилогия С. Эйзенштейна).
  10. nastavna jedinica: Sovjetska fantastika i utopija: preko teksta do filmskoga platna. Od komunizma do kozmosa (Aelita i druga filmska djela) Analiza izabranog djela. (Космизм. (Новая) Революционная эстетика).
  11. nastavna jedinica: Utopija na stolu i krevetu: Novi lex sexualis (eros između utopije i antiutopije na primjeru romana My E. Zamjatina) i gastronomska utopija (uspon i pad ideje o ukusnoj hrani na primjeru izabranih djela); Analiza izabranoga djela. (Крылатый эрос. Сексуальная революция в контексте 1920-х годов)
  12. nastavna jedinica: Kult majke i njegova preobrazba u ruskoj kulturi 1920-ih godina. Mati V. Pudovkina. Zaključna razmatranja. Analiza izabranog djela. (Культура 2 и соцреализм)
  13. nastavna jedinica: KOLOKVIJ

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti nastavne jedinice: Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Primarna literatura:

Izabrana djela i(li) ulomci sljedećih autora:

Bulgakov, M.; Bunin, I.; Esenin, S.; Il’f, I. i Petrov, E.; Kollontaj, A.; Majakovskij, M.; Oleša, Ju.; Piljnjak, B.; Šklovskij, V.; Zamjatin; Vertov, D.; Pudovkin, V.; Protazanov, J.

Obvezna literatura :

  1. Bykov, D. 2018. Vremja potrjasenij 1900-1950 gg., Moskva: Izdatel’stvo È– ulomak
  2. Dobrenko, E. 1999. Formovka sovetskogo pisatelja, SPB: Akademičskij proekt – ulomak
  3. Papernyj, V. 2006 Kul’tura 2, Moskva: NLO – ulomak.
  4. Sinjavskij, A. 2002. Osnovy sovetskoj civilizacii, Moskva: Agraf – ulomak.
  5. Čudakova, M. Literatura sovetskgo prošlogo, Moskva: Jazyki russkoj kul’tury, ulomak.
  6. Izabrani članci E. Dobrenka, I. Gluščenko, E. Margolita i mnogih drugih.