Naziv predmeta: Ruska književnost

Naziv kolegija: Ruska klasika na ekranu

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Mjesto i vrijeme:

Srijeda 15:30-17:00 dvorana A223 – predavanje
Srijeda 17:00-17:45 dvorana A223 – seminar

Status kolegija: unutarnja izbornost

Jezik: ruski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno

Broj ECTS bodova : 3

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave (max. 3 izostanka), grupni rad (izlaganje i nacrt seminara); sudjelovanje u diskusijama; pisanje

Ispit: 2 kolokvija ili ispit

Ciljevi kolegija:

• Ponuditi studentima teorijsko-kritički aparat na ruskome jeziku posvećen problemu ekranizacije.
• Pogledati i kritički obraditi izabrane ekranizacije djela klasične ruske književnosti na ruskome jeziku.
• Osposobiti studente da usmenim putem (na ruskome jeziku) prepoznaju i razlikuju pristupe i vrste ”prijenosa” književnoga djela na filmsko platno.
• Osposobiti studente da pismenim putem (na ruskom jeziku) donesu konačne sudove i kritičke osvrte na odgledana i pročitana djela.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Izbor književnih djela koji su poslužili kao temelj ili motiv za filmska ostvarenja nije slučajan. Štoviše, ima uporište u obaveznim i izbornim književnim kolegijima na Preddiplomskom studiju ruskoga jezika i književnosti, što znači da izabrani književni tekstovi studentima koji upisuju ovaj kolegij nisu nepoznati – većinu djela su imali već prilike čitati ili bar o njima posjeduju minimalno književno-teorijsko i književno-povijesno znanje. Stoga je ponuđeni kolegij prirodna i logična nadogradnja za studente 3. i 4. godine Preddiplomskog studija ruskoga jezika i književnosti, koja će im omogućiti da a) utvrde i(li) uvide nove aspekte djela klasične ruske književnosti, b) uspostave dijalog s vizualnim narativima, odnosno različitim vrstama ekranizacija.

Korištene metode: izlaganja, PowerPoint prezentacija, prevođenje, analiza teksta, analiza filma, diskusija, učenje na daljinu.

Sadržaj:

Kolegij je posvećen istraživanju dijaloga između književnih i filmskih narativa u kontekstu ruske književnosti 19. i 20. stoljeća i ruskoga filma 20. i 21. stoljeća. Kroz 15 nastavnih jedinica predmet će ponuditi pregled osnovnih a) etapa razvoja ekranizacije u kontekstu 20. i 21. stoljeća, b) djela ruske klasične književnosti (od Puškina i Gogolja do Brodskoga i Pelevina) na ekranu, c) vrsta ekranizacije ruske klasične književnosti. Fenomenu ekranizacije će se pristupiti kroz a) filmsku teoriju, b) književnu teoriju i c) intersemiotička istraživanja. Predmet će biti podijeljen na 3 cjeline. U prvoj će naglasak biti na teorijskim osnovama i usvajanju kritičkoga aparata, dok će u druga cjelina biti posvećena analizi izabranih ekranizacija ruskih klasika. Treća cjelina je zamišljena kao svojevrsna rekapitulacija viđenoga i sinteza teorijsko-kritičkih uvida, pomoću koje će studenti a) vođenim i b) samostalnim radom izdvojiti opća pravila, odnosno zakonitosti, ali i otklone, odnosno specifičnosti i različitosti u ”adaptiranju”, odnosno ”prijenosu” književnoga teksta na filmski ekran.

Sadržaj po tematskim jedinicama:

1. Upoznavanje studenata sa syllabusom. Struktura kolegija i izlaganja. Izbor i raspored ekranizacija.

2. Uvod u teoriju ekranizacija. Film i književnost: dijalog ili prijevod? Što je to ekranizacija? Vrste ekranizacije.

3. Gogoljeva Kabanica (FEKS, 1926 i Nornštejn, 2017)

4. Puškinova Pikova dama (Tihomirov, 1960 i Lungin, 2016)

5. Idiot Dostoevskoga (Kurosawa, 1951)

6. Tolstojev Kavkaski zarobljenik (Bodrov, 1996)

7. Ljubav i smrt W. Allena (Allen, 1975)

8. Kolokvij

9. Morfij Bulgakova (Balabanov, 2008)

10. Bogomolovljev Ivan (Tarkovskij, 1962)

11. Nabokovljeva Lolita (Kubrick, 1962)

12. Soba i pol Brodskoga (Hržanovskij, 2009)

13. Generation П Pelevina (Ginzburg, 2011)

14. Televizijski serijali i ruska klasika 1990-ih i 2000-ih godina.

15. Kolokvij

Ishodi učenja:

• Studenti će steći uvid u različite teorijske (književnoteorijske, filmske, intersemiotičke) pristupe fenomenu ekranizacije.
• Studenti će steći uvid u najznačajnije ekranizacije ruskih klasika 19. i 20. stoljeća (od F. Dostoevskoga i L. Tolstoja do M. Gor’koga, M. Bulgakova i I. Brodskoga).
• Studenti će moći samostalno izabrati filmsku kritičku literaturu i primijeniti je u analizi filmskih ekranizacija te primijeniti naučene teorijske spoznaje u analizi i tumačenju
• Studenti će moći kritički prosuđivati o izabranim ekranizacijama na temelju usvojenih kritičkih i teorijskih kategorija i pojmovnog aparata
• Studenti će moći pisati o etapama razvoja ekranizacije u kontekstu ruske kinematografije 20. i 21. stoljeća.
• Studenti će moći prepoznati dominante vrste, odnosno tipove ekranizacije pa će tako moći razlikovati različite pristupe prenošenja književnoga teksta na ekran

Obavezna literatura

Popis djela i ekranizacija:

1. Шинель В. Гоголя (ФЭКС, 1926 и Норнштейн, 2017)

2. Пиковая дама А. Пушкина (Тихомиров, 1960 и Лунгин, 2016)

3. Идиот Ф. Достоевского (Куросава, 1951)

4. Кавказский пленник Л. Толстого (Бодров, 1996)

5. Морфий М. Булгакова (А. Балабанов, 2008)

6. Иван В. Богомолова (А. Тарковский, 1962)

7. Лолита В. Набокова (С. Кубрик, 1962)

8. Полторы комнаты Бродского (Хржановский, 2009)

9. Любовь и смерть (Аллен, 1975)

10. Generation П Пелевина (Гинзбург, 2011)

Teorijska literatura:

Dopunska literatura:

Aronson, O. 2002. „Èkranizacija: perevod i opyt“, u: Sinij Divan, br. 3, str. 128–140.

Aronson, O. 2002. Stolknovenie èkranizacii, URL: http://www.kinozapiski.ru/ru/article/sendvalues/241/.

Bazin, A. 1972. „Za ‘nečistoe’ kino. V zaščitu ekranizacii“, u: Čto takoe kino?, Moskva: Iskusstvo, str. 122–144.