Naziv kolegija: Lav Tolstoj
Ime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas
Status kolegija: izborni
Jezik: ruski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: srijeda, 13.15-14.45 (predavanje); 14.45-15.30 (seminar); A-223
Broj ECTS bodova: 3
Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka)
- usmeno izlaganje na odabranu temu, izrada seminarskoga rada
- ispit (pismeni) na kraju kolegija
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studentice i studente s reprezentativnim dijelom stvaralaštva jednog od najpoznatijih, najutjecajnijih i najcjenjenijih pisaca ruske i svjetske književnosti – L. N. Tolstojem. Odabrani tekstovi nude ilustrativni uvid u estetske vrijednosti Tolstojeva stvaralaštva, koje je u mnogočemu nadilazilo vrijeme u kojem je nastajalo te je anticipiralo niz pojava u književnosti kasnijih razdoblja. Odabrani tekstovi promatraju se u kontekstu konkretnog razvoja Tolstojeva opusa i njegovih pripovjedačkih vještina te ocrtavaju šire tendencije razvoja ruske književnosti u drugoj polovici 19. stoljeća. Odabrana djela promatraju se u intertekstualnoj povezanosti s drugim književnim tekstovima (Puškinov Evgenij Onegin itd.), filozofskim radovima (Platonova Gozba) i popularnim društveno-kulturnim tekstovima onoga doba (primjerice, rasprava Kavelina i Sečenova). Djela također nude intrigantne odgovore Tolstoja na brojna “prokleta pitanja” – o mjestu čovjeka u povijesti, o (ne)mogućnosti ostvarivanja sreće u društveno konvencionalnim uvjetima, o (ne)ostvarivosti ljubavi i njezinim pojavnostima, o fenomenologiji emocija, dihotomiji života i smrti, ulozi umjetnosti u životu i moralnim previranjima kao preduvjetima vjerovanja.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija Ruskoga jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studente upozna sa stvaralaštvom Lava N. Tolstoja s posebnim težištem na nekoliko kanonskih djela svjetske i ruske književnosti – roman Anna Karenina i pripovijesti Smrt Ivana Il’iča i Kreutzerova sonata. Odabrani tekstovi će se podučavati iz različitih književno-teorijskih i kulturno-povijesnih perspektiva, iz sadržajnog i formalnog aspekta, u kontekstu Tolstojevih razmišljanja o umjetnosti te u sinkroniji i dijakroniji razvoja ruske književnosti druge polovice 19. stoljeća i Tolstoja kao spisatelja i mislitelja.
Korištene metode:
klasično predavanje, diskusije uz pomno čitanje književnih i tekstova kritike, gledanje filmova i video isječaka, izlaganje seminarskih radova / eseja, Power Point prezentacije, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu.
Plan rada po tjednima
- Uvod: plan rada, odabir tema seminarskih radova; uvod u čitanje.
- L. N. Tolstoj, njegovo mjesto u ruskoj i svjetskoj književnosti i kulturi. Mjesto Anne Karenine, Smrti Ivana Il’iča i Kreutzerove sonate u ruskoj i svjetskoj književnosti.
- Anna Karenina. Ruski roman druge polovice 19. stoljeća i „ljubavni“ roman Anna Karenina. Kritička čitanja Anne Karenine. Prototipi junaka i verzije tekstova. Tolstojev rad na tekstu i unutarnja previranja.
- Anna Karenina. Intertekstualne i međukulturne veze: Platon, Puškin, Tolstoj i Fet, Sečenov i Kavelin, utjecaji iz engleske i francuske književnosti.
- Anna Karenina. Struktura romana – labirint međusobno povezanih motiva. Važnost posljednjeg poglavlja.
- Anna Karenina. Oblici uvođenja tema, likova i problemskih sklopova: «prve rečenice», radnje i promjena fokalizacije.
- Anna Karenina. Stuktura motiva i slika (predodžbi) u romanu. «Englesko» i «francusko» – ljubav, brak i obitelj; tipovi ljubavi – fizička (tjelesna) i metafizička (duhovna); preljub; «žensko pitanje».
- Anna Karenina. Labirint motiva: vlak, kolodvor, Annina torbica, snovi Anne i Vronskog, lektira i prehrana likova, engleski i francuski svjetovi, „slučajne“ podudarnosti.
- Anna Karenina. Ideje i uvjerenja: dobro/zlo, sreća/nesreća, siromaštvo/bogatstvo. (Ne)mogućnost dijaloga.
- Anna Karenina. Tragedija i smrt Anne Karenine. Annin predsmrtni monolog, prva rečenica i epigraf romana „Osveta je moja i ja ću je vratiti“.
- Smert’ Ivana Il’iča, 1886.
- Krejcerova sonata, 1890.
- Zaključivanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
- Zaključivanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
Obavezna literatura:
Anna Karenina, Smert’ Ivana Il’iča, Krejcerova sonata
Dodatna literatura:
Adelman, G. 1990. Anna Karenina. The Bitterness of Ecstasy. Boston: Twayne Publishers.
Èjhenbaum, B. 2009. Lev Tolstoj. Issledovanija. Stat’i. Fakul’tet filologii i iskusstv Sankt-Peterburgskogo gosudarstvennogo universiteta.
Lennkvist, B. 2010. Putešestvie vglub’ romana. Lev Tolstoj. Anna Karenina. Jazyki slavjanskoj kul’tury. https://www.litmir.me/br/?b=595042
Lugarić Vukas, D. 2019. Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj književnosti, filmu i popularnoj kulturi). Zagreb: FFpress.
Mandelker, A. 1993. Framing Anna Karenina: Tolstoy, the Woman Question, and the Victorian Novel. Columbus: Ohio University Press.
Merežkovskij, D. S. 2000. L. Tolstoj i Dostoevskij. Moskva: Nauka.
Morson, G. S. 1988. Prosaic and Anna Karenina. “Tolstoy Studies Journal.” Vol. 1. http://sites.utoronto.ca/tolstoy/vol1/pages%201%20-%2012%20criticism%20volume%201.pdf.
Nabokov, V. 1999. Lekcii po russkoj literature. Moskva: Nezavisimaja gazeta.
Platon: Gozba ili o ljubavi.
Prijma, F. Ja.; Pruckov, N. I. (ur.) Istorija russkoj literatury. Tom tretij. Rascvet realizma. Leningrad: «Nauka».
Šklovskij, B. 1963. Lev Tolstoj. Izdatel’stvo Molodaja gvardija.
Woolf, V. 1925. The Common Reader. The Russian Point of View. https://ebooks.adelaide.edu.au/w/woolf/virginia/w91c/chapter16.html
Thorlby, A. 1987. Leo Tolstoy: Anna Karenina. Cambridge: Cambridge University Press.
Tolstaja, S. A. 1978. Dnevniki v dvuh tomah. Tom pervyj. 1862-1900. Moskva: Hudožestvennaja literatura.
Tolstoj, L. N. 1897. Čto takoe iskusstvo. http://rvb.ru/tolstoy/01text/vol_15/01text/0327.htm
Volkov, S. 2008. Istorija russkoj kul’tury 20 veka. Ot L’va Tolstogo do Aleksandra Solženicyna. Moskva: Èksmo.
Drugi izvori:
- ekranizacije (dugometražni filmovi i serijali) odabranih tekstova
Anna Karenina, rež. Clarence Brown; ul. Greta Garbo i Fredric March
Ljubav, rež. Edmund Goulding, ul. Greta Garbo
Anna Karenina, rež. Aleksandr Zarhi; ul. Tat’jana Samojlova
Anna Karenina, rež. Bernard Rose, ul. Sophie Marceau i Sean Bean
Anna Karenina, rež. Joe Wright, ul. Keira Knightley i Jude Law
….
- dokumentarni filmovi
The Trouble With Tolstoy. At War With Himself, 2011. BBC
The Trouble With Tolstoy. In Search For Happiness, 2011. BBC
