Naziv kolegija: Analiza djela iz ruske književnosti 2 (2025./2026.)
Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj); Petra Grebenac, asist. (izvođač)
Status kolegija: unutarnja izbornost
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: seminar (2 sata)
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno
Prostor i vrijeme:
Broj ECTS bodova: 3
Uvjeti: položen kolegij Uvod u studij ruske književnosti 2
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
- pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, redovito izvršavanje radnih obaveza (domaće zadaće)
- sudjelovanje u diskusijama, interpretacijama i radu na tekstovima tijekom nastave
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje s obilježjima lirsko-epskih književnih vrsta i njihovim osnovnim komponentama. Ovladavanje osnovnim pojmovima teorije lirsko-epskih književnih vrsta i alatima za analizu lirsko-epskih tekstova (s posebnom pažnjom na njihovim govornim instancijama). Osposobljavanje za analizu lirsko-epskog teksta praktičnom primjenom stečenih znanja (rad na konkretnim poetskim tekstovima iz različitih razdoblja razvoja ruske književnosti).
Ishodi učenja:
- definirati lirsko-epske književne vrste i nabrojati njihova osnovna obilježja
- prepoznati i definirati osnovne komponente balade i poeme
- analizirati i interpretirati obilježja govornih instancija i primijeniti književno-znanstvene termine na ruskom jeziku
- pomno čitati balade i poeme na ruskom jeziku
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij nudi teorijsko, metodološko i književnopovijesno znanje potrebno za pomnu analizu balade i poeme iz različitih razdoblja razvoja ruske poezije i njima pripadajućih poetika.
Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalnu analizu balade i poeme.
Korištene metode:
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, analiza teksta, close reading
Plan rada po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti
1. Nastavna jedinica
Upoznavanje s radom.
2. Nastavna jedinica
Lirsko-epska poezija. Definiranje pojma i obilježja. Analiza teksta.
3. Nastavna jedinica
Balada i poema. Izdvajanje i preciziranje komponenti. Rad na konkretnim primjerima.
4. Nastavna jedinica
Govorne instancije u lirsko-epskoj poeziji. Rad na konkretnim primjerima.
5. Nastavna jedinica
Ruska romantičarska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
6. Nastavna jedinica
Ruska romantičarska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
7. Nastavna jedinica
Ruska romantičarska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
8. Nastavna jedinica
Ruska modernistička lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
9. Nastavna jedinica
Ruska modernistička lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
10. Nastavna jedinica
Ruska modernistička lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
11. Nastavna jedinica
Suvremena ruska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
12. Nastavna jedinica
Suvremena ruska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
13. Nastavna jedinica
Suvremena ruska lirsko-epska poezija. Čitanje i analiza teksta.
14. Nastavna jedinica
Analiza domaćih zadaća. Diskusija.
15. Nastavna jedinica
Ponavljanje znanja stečenog na kolegiju. Diskusija.
Literatura
Primarna:
odabrani književni tekstovi
Sekundarna:
Gudkova, S. i E. Nazarova. 2021. „Žanr ballady v literaturnom processe XVIII-XX vv.: genezis, ètapy stanovlenija, žanrovye osobennosti“. U: Osobennosti razvitija žanra ballady v otečestvennoj poèzii 1990–2000-h gg. Sankt-Peterburg: Nestor-Istorija.
Popović, T. 2010. Poema ili moderni ep. Beograd: Službeni glasnik. (odabrana poglavlja)
Izborna:
Azarova, N; K. Korčagin, D. Kuz’min, V. Plungjan. 2016. Poèzija. Učebnik. Moskva: OGI.
Balžalorsky Antić, V. 2022. The Lyric Subject: A Reconceptualization. Berlin: Peter Lang.
Bogomolov, N. 2004. Ot Puškina do Kibirova: stat’i o russkoj literature, preimuščestvenno o poèzii. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
Brojtman, S. 1997. Russkaja lirika XIX – načala XX veka v svete istoričeskoj poètiki. Sub”ektno-obraznaja struktura. Moskva: Izdatel’stvo RGGU.
Culler, J. 2015. Theory of the Lyric. Cambridge, London: Harvard University Press.
Flaker, A. 1965. „Književno djelo Vladimira Majakovskog“. U: V. Majakovski, Na sav glas, pjesme i poeme, Zagreb: Matica hrvatska: 385-404.
Flaker, A. 1976. Stilske formacije. Zagreb: Liber.
Gasparov, M. 2001. O russkoj poèzii: analizy, interpretacii, harakteristiki. Sankt-Peterburg: Azbuka.
Gudkova, S. i E. Nazarova. 2021. Osobennosti razvitija žanra ballady v otečestvennoj poèzii 1990–2000-h gg. Sankt-Peterburg: Nestor-Istorija.
Hühn, P. 2005. „Plotting the Lyric: Forms of Narration in Poetry“. U: Theory into Poetry, New Approaches to the Lyric. Ur. E. Müller Zettelman et. al., Amsterdam, New York: Brill: 147-172.
Jurić, S. 2024. Pjesma, priča, poema. Zagreb: Matica hrvatska.
Kukulin, I. 2019. Proryv k nevozmožnoj svjazi: stat’i o russkoj poèzii. Moskva, Ekaterinburg: Kabinetnyj učenyj.
Lejderman, N. i M. Lipoveckij. 2008. Russkaja literatura XX veka (1950–1990). Tom 1. Moskva: Akademija.
Lejderman, N. i M. Lipoveckij. 2008. Russkaja literatura XX veka (1950–1990). Tom 2. Moskva: Akademija.
Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti. Zagreb: Golden marketing.
Lotman, J. 2001. Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa.
Lotman, J. 2011. O poètah i poèzii. Analiz poètičeskogo teksta. Stat’i i issledovanija. Zametki, recenzii, vystuplenija. Sankt-Peterburg: Iskusstvo-SPb.
Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta, Komparativna povijest hrvatske književnosti XVII. Ur. C. Pavlović et al. Split – Zagreb 2015.
Tomaševski, B. 1999. Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska.
Užarević, J. 1991. Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK.
Užarević, J. 2020. Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput.
Weststeijn, W. G. 1989. „Lirski subjekt“. U: Pojmovnik ruske avangarde. Sv. 6. Ur. A. Flaker i D. Ugrešić. Zagreb: ZZK: 95–118.
Wolf, W. 2005. „The Lyric: Problems of Definition and a Proposal for Reconceptualization“. U: Theory into Poetry: New Approaches to the Lyric. Ur. Eva Müller-Zettelmann, Margarete Rubik. 21–56.
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta
