Čitanje odabranih tekstova iz ruske književnosti 2

NAZIV KOLEGIJA: Čitanje odabranih tekstova iz ruske književnosti 2 (2025./2026.)

IME NASTAVNIKA: Antonio Milovina, asistent (izvođač); dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof. (nositelj)

STATUS KOLEGIJA: unutarnja izbornost

JEZIK: hrvatski i ruski

OBLIK NASTAVE:  seminar (2 sata)

TRAJANJE: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno

PROSTOR I VRIJEME: srijeda, 15:30-17:00, A-223

BROJ ECTS BODOVA: 3

UVJETI:  položen kolegij Uvod u studij ruske književnosti 2

OPIS KOLEGIJA:

U vezi s čitanjem postavlja se mnogo pitanja, ali sva nas vraćaju ključnome problemu igre između slobode i prisile. Što čitatelj radi s tekstom kad čita? A što njemu rad tekst? Je li čitanje aktivno ili pasivno? … Odvija li se poput razgovora kojemu sugovornici mogu podešavati tok? Opisuje li ga dovoljno dobro uobičajeni model dijalektike? Treba li čitatelja poimat kao skup pojedinačnih reakcija, ili kao aktualizaciju kolektivne kompetencije? Je li čitatelja najprikladnije prikazati na slobodi pod nadzorom, pod paskom teksta?

A. Compagnon, Demon teorije

Seminar je koncipiran kao radionica tijekom koje studenti razvijaju svoju sposobnost čitanja književnog teksta. Čitanje se pritom shvaća u širokom smislu – kao interakcija s tekstom, koja seže od uobičajenih metoda, poput pomnog čitanja, preko oslanjanja na književnoteorijske konstrukte (posebice one s ruskim korijenima, poput formalističkih), do različitih oblika dekonstrukcije, pa čak i razaranja samog teksta. Vježba čitanja, a time i čitateljske spoznaje, temeljit će se na proučavanju značajnih tekstova ruske književnosti, počevši od razdoblja Oktobarske revolucije. Pritom će ti tekstovi, okosnice pojedinačnih nastavnih cjelina, biti prizma kroz koju će studentima biti pružen uvid u šire tekstualno tkivo – i pojam teksta će dakle biti uzet u širokom smislu. Pojedinačni književni tekstovi bit će promatrani kao sjecišta različitih „makrotekstova“ (diskursā, fikcijā, filozofijā, ideologijā, religijā), tj. otvorit će vrata za sagledavanje i promišljanje primarno ruskog kulturno-povijesnog i civilizacijskog naslijeđa. Studenti će samostalno, ali i grupno, kroz diskusije, prikupljanje relevantne literature, izlaganja te pisanje seminarskog rada, analizirati književne tekstove. Dio seminara bit će i kritičke rasprave o proučavanju književnosti, osobito u svjetlu izazova koje pred nju postavlja digitalizacija društva.

CILJEVI KOLEGIJA:

Cilj seminara je da studenti osvijeste složenu prirodu književnog teksta kao takvog, a samim time i njegovu vrijednost kao oruđa za kritičko promišljanje književne, ali i izvanknjiževne stvarnosti. Kako bi se to postiglo, kroz svaku od nastavnih jedinica usvojit će se neke pojedinačne vještine, pojmovi, koncepti i paradigme čitanja, poput:

  • osnovnih književnih i književnoteorijskih pojmova;
  • različitih apstraktnih koncepata, bilo iz domene znanosti o književnosti, bilo iz filozofije ili drugih društveno-humanističkih znanosti (s naglaskom na one s ruskim korijenima);
  • praktičnih vještina iz domene pripremnog rada s tekstom (traženje izvora i relevantne sekundarne literature, snalaženje u tekstu), njegove analize (kontekstualizacija, primjena usvojenih pojmova i koncepata na tekst) i produkcije (akademsko pismo);
  • digitalnih vještina korisnih za književno-znanstveno, filološko i općenito humanističko istraživanje (alati za rad s tekstom, alati umjetne inteligencije).

„Oboružani“ takvim pojmovnim i konceptualnim aparatom, ali i nizom korisnih metoda i vještina, te kritičkom sviješću, studenti će na primerima konkretnih književnih tekstova vidjeti kako iskoristiti njihov sinergijski učinak, što bi za njih kao mlade filologe trebao biti poticaj za daljnje samostalno čitanje književnosti i stvarnosti.

ISHODI UČENJA:

  • Definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku te ih primijeniti pri analizi i interpretaciji književnih tekstova.
  • Analizirati na ruskom jeziku relevantne književne tekstove te opisati i komentirati tendencije i koncepte karakteristične za pojedine književno-umjetničke pravce i kulturne fenomene u povijesnom kontekstu.
  • Prezentirati stručnjacima i laicima osnovne informacije iz područja ruskoga jezika, jezikoslovlja, književnosti, filma, kulture i društva.
  • Sintetizirati stečeno znanje o ruskoj književnosti, umjetnosti, filmu i kulturi s ciljem otkrivanja i formuliranja novih pristupa umjetničkoj građi.
  • Samostalno oblikovati stručne tekstove u različitim akademskim formama u skladu s načelima akademske etike te usmeno izložiti stručne spoznaje i rezultate znanstveno-istraživačkog rada na hrvatskom i stranom jeziku.

ULOGA KOLEGIJA U UKUPNOM KURIKULUMU:

Seminar, kroz usvajanje i primjenu širokog raspona praktičnih i konceptualnih alata, priprema studente za daljnje samostalno razumijevanje i proučavanje književnih tekstova, ali i ruske kulture i civilizacije kao teksta.

KORIŠTENE METODE:

Diskusija, analiza i interpretacija književnog teksta, samostalan rad, multimedija, e-učenje.

PLAN RADA PO TJEDNIMA:

  1. UVODNO PREDAVANJE: upoznavanje sa sadržajem kolegija, načinom rada i ocjenjivanja; Što sve podrazumijevamo pod čitanjem teksta?; „bit“ humanistike i njezina „vječna kriza“; umjetna inteligencija kao izazov proučavanju književnosti i načini suočavanja s njime.
  2. EVOLUCIJA TEKSTA I ŽANRA: A. Tolstoj – Aelita (Аэлита, 1923; 1937; 1939): proučavanje književnosti kroz prizmu žanra (žanrologija); Što je to znanstvena fantastika/fikcija?; Darko Suvin i njegov doprinos SF-teoriji; SF u ruskom/sovjetskom kontekstu; SF između „visoke“ i „niske“ književnosti.
  3. EVOLUCIJA TEKSTA I ŽANRA: A. Tolstoj – Aelita (Аэлита, 1923; 1937; 1939): „crveni grof“ Aleksej Nikolaevič Tolstoj; čitanje Aelite kroz prizmu različitih žanrovskih teorija (T. Todorov, D. Suvin i dr.); transgresija žanra i hibridni žanr.
  4. EVOLUCIJA TEKSTA I ŽANRA: A. Tolstoj – Aelita (Аэлита, 1923; 1937; 1939): socrealistička poetika (K. Clark); „znanstveni temelji“ sovjetskog društva; tekstologija kao pomoćna književna disciplina (redakcije književnog djela); bibliografije (potraga za redakcijama); analiza odabranih ulomaka iz naknadnih redakcija Aelite (1937, 1939); rasprava o transformacijama Aelite („visoko“ vs „nisko“, dječja književnost, „spoznajnost“ SF); pitanje kanonizacije teksta.
  5. MORFOLOGIJA TEKSTA: V. Propp – Morfologija bajke (Морфология волшебной сказки, 1928): Vladimir Propp i Morfologija bajke (ovladavanje književnoteorijskim pristupom → ruski doprinos strukturalizmu).
  6. MORFOLOGIJA TEKSTA: izbor iz ruskih narodnih bajki: ruska folkloristika i narodne bajke (A. Afanas’ev, V. Dal’ i dr.; sakupljanje i analiza izvora → samostalna selekcija tekstova za analizu); analiza odabranih ruskih narodnih bajki primjenom Proppove metodologije.
  7. MORFOLOGIJA TEKSTA: izbor iz „bajki“ o Leninu: folklor u okviru sovjetske kulture i civilizacije → kult Lenina; fenomen narodnih priča i bajki o Leninu; analiza odabranih „bajki“ o Leninu → pokušaj primjene Proppove metodologije.
  8. IZLAGANJE STUDENTSKIH NACRTA ZA SEMINARSKE RADOVE
  9. SJEĆANJE U TEKSTU: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): fenomen gulaga (povijesni i ideološki kontekst → SSSR kao gulag); sovjetska logorska književnost (Hruščovljevo otapanje → pojava logorske teme u sovjetskoj književnosti → Šalamovljev položaj; diskusija o žanru logorske književnosti → književnost između spomenika i dokumenta).
  10. SJEĆANJE U TEKSTU: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): analiza odabranih tekstova iz Priča s Kolime (nova literatura fakta → Šalamovljeva poezija i esejistika kao okvir za čitanje logorske proze; ekokritička perspektiva → važnost prirode za Šalamovljevo logorsko iskustvo).
  11. SJEĆANJE U TEKSTU: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): analiza Vjernog Ruslana G. Vladimova (formalističko očuđenje kao glavni teorijski okvir za čitanje → perspektiva psa → perspektive ideološke subverzije); diskusija o prevladavanju gulagovske traume (umjetnost vs dokument).
  12. AUTOR KAO POSTMODERNI TEKST: Dmitrij Aleksandrovič Prigov: postmodernizam u kulturi i književnosti; „raspad sistema“ → kasnosvojetska i postsovjetska književnost i kultura → moskovski konceptualisti (igra s autoritarnim diskursom); Dmitrij Aleksandrovič Prigov kao novi pojam autora.
  13. AUTOR KAO POSTMODERNI TEKST: Dmitrij Aleksandrovič Prigov: Prigov kao „Projekt“ → Prigovljev Gesamtkunstnwerk i „životno stvaralaštvo“ (žiznetvorčestvo); Prigovljevo književno stvaralaštvo → hiperprodukcija i grafomanija, preosmišljavanje pojma književnog stvaralaštva; analiza odabranih Prigovljevih pjesama (ciklus o Milicaneru).
  14. AUTOR KAO POSTMODERNI TEKST: Dmitrij Aleksandrovič Prigov: Prigovljeva vizualna umjetnost → Stihogrami; Prigovljevi performansi → „depatetizacija“ riječi i glasa; sinteza → „utapanje“ čovjeka u Autoru.
  15. ZAKLJUČNO PREDAVANJE: revizija stečenog znanja; kritička diskusija o sadržaju kolegija.

LITERATURA:

Primarna:

  • A. Tolstoj – Aelita (Аэлита)
  • izbor iz ruskih narodnih bajki
  • izbor iz narodnih priča/bajki o Leninu
  • V. Šalamov – Priče s Kolime (Колымские рассказы)
  • G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан)
  • izbor iz stvaralaštva Dmitrija Aleksandroviča Prigova

Sekundarna:

  • Suvin, D. 2010. Metamorfoze znanstvene fantastike: o poetici i povijesti jednog književnog žanra. Zagreb: Profil multimedija
  • Roberts, A. 2006. Science Fiction. New York, NY: Routledge
  • Todorov, C. 2010. Uvod u fantastičnu književnost (prevela Aleksandra Mančić). Beograd: Službeni glasnik
  • Clark, K. 1981. The Soviet novel: history as ritual. Chicago: University of Chicago Press
  • Propp. V. 2012. Morfologija bajke; Preveo P. Vujičić. Beograd: XX vek
  • Afanas’ev, A. 1957. Narodnye russkie skazki A. N. Afanas’eva v treh tomah. Podgotovka teksta, predislovie i primečanija V. Ja. Proppa. Moskva: Gosudarstvennoe izdatel’stvo Hudožestvennoj literatury
  • Bogdanov, K. 2009. Vox populi : fol’klornye žanry sovetskoj kul’tury. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie
  • Lahmann, R. 2024. Lager’ i literatura: svidetel’stva o GULAGe. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie
  • Nekrasova, I. 2003. Sud’ba i tvorčestvo Varlama Šalamova: monografija. Samara: Izdatel’stvo SGPU
  • Šklovskij, V. 1983. O teorii prozy. Moskva: Sovetskij pisatel’
  • Skoropanova, I. 2002. Russkaja postmodernistskaja literatura: učebnoe posobie dlja studentov filologičeskih fakul’tetov i vuzov. Moskva: Flinta
  • Dobrenko, E. et al. (ur.). 2010. Nekanoničeskij klassik: Dmitrij Aleksandrovič Prigov (1940-2007): sbornik statej i materialov. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie

Izborna:

  • Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti. Zagreb: Golden marketing
  • Užarević, J. 2020. Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput
  • Billington, J. 1988. Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tumačenje; Preveo B. Vučićević. Beograd: Rad
  • Žunec, O. 2023. Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  • Compagnon, A. 2007. Demon teorije; Prevela M. Čale. Zagreb: AGM

STUDENTSKE OBAVEZE:

Studenti su dužni pohađati nastavu (uz maksimalno 3 neopravdana izostanka), čitati zadane tekstove, sudjelovati u diskusijama i radu na tekstovima tijekom nastave, na vrijeme predati i predstaviti nacrt seminarskog rada kao i sam seminarski rad, te doći na završne konzultacije.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Seminarski rad

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:

Anketa Filozofskog fakulteta i anketa Sveučilišta u Zagrebu.