Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: SOVJETSKA CIVILIZACIJA KROZ KNJIŽEVNOST I FILM
Ime nastavnika i nositelja kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, doc.
Mjesto i vrijeme: pon 14:45-16:15 dvorana A223 – predavanje; pon 16:45-17:00 dvorana A223 – seminar
Status kolegija: izborni (unutarnja izbornost)
Jezik: ruski
Oblik nastave: 2P + 1S
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno
Broj ECTS-bodova: 3
Uvjet: položeni obvezatni književni kolegiji iz prethodnih semestara
Obveze studenata:
- redovito pohađanje nastave (moguća su maksimalno 3 izostanka)
- čitanje predviđene literature i sudjelovanje u diskusijama
- praćenje OMEGA materijala (ulomci iz filmova, dokumentarci, online predavanja i specijalizirane emisije o sovjetskoj kulturi i sovjetskim filmovima)
- seminarski rad koji će svaki student izraditi u dogovoru s izvođačem kolegija te usmeno izlaganje seminarskoga rada
Ispit : 2 kolokvija ili pismeni ispit po završetku nastavnoga ciklusa
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija jest ponuditi studentima 3. i 4. godine ruskoga jezika i književnosti sustavni prikaz razvoja rane sovjetske kulture i umjetnosti te ih upoznati sa suvremenim teorijskim radovima (B. Grojs, E. Dobrenko, N. Zlobin, L. Bulavka i dr.) u tumačenju i reinterpretaciji sovjetske civilizacije – kako je naziva književni povjesničar Andrej Sinjavskij. Kolegij obuhvaća kronologijski okvir kojemu je temelje položila Leninova Oktobarska revolucija 1917. godine, a koji završava Stalinovom smrti 1953. godine. U kolegiju će se nastojati odrediti po čemu se razlikuju, ali i nadopunjuju izabrana književna i filmska ostvarenja iz 1920-ih, 1930-ih i 1940-ih godina. Kultura i umjetnost 1920-ih godina tumačit će se u kontekstu donekle heterogene i avangardne Kulture 1 (kako je naziva u svojim teorijskim postulatima povjesničar arhitekture Vladimir Papernyj), dok će se staljinističkoj kulturi 1930-ih i 1940-ih godina pristupiti kroz perspektivu centralizirane, tj. socrealističke kulture 2. Kolegiju je cilj analizirati ključna književna i filmska djela iz četiriju povijesno-političkih paradigmi rane sovejstke civilizacije:
- Oktobarska revolucija i Građanski rat
- NEP (Nova ekonomska politika) i kulturna revolucija 1920-ih godina
- Kolektivizacija 1930-ih godina i razdoblje Velikoga terora
- Drugi svjetski rat
Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu:
Sovjetsko razdoblje ruske književnosti ključno je za razumijevanje povijesti ruske književnosti, kao što je ključno za razumijevanje posebnosti ondašnje i sadašnje ruske kulturne paradigme. Ovaj kolegij osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja ruske književne i kulturne povijesti s imanentnim joj (utopijskim) posebnostima, tj. općim mjestima, kao što su umjetnost kao politički čin, komunalni stanovi i komunalna kultura življenja, kulturna revolucija, homo sovieticus, leniniana, sovjetski film, cenzura i autocenzura, poetika neslobode i stvaralačka kreacija, socrealizam, staliniana, sovjetski lirizam, sovjetski mjuzikl, GULAG i sl.
Metode podučavanja:
– izlaganje, analiza tekstova, diskusija, individualan pristup
– power point prezentacija
– učenje na daljinu (OMEGA)
– projekcije filmova i dokumentaraca
Ishodi učenja:
- nabrojiti i opisati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni za analizu književnoga i filmskoga djela
- ovladati potrebnim teorijskim znanjima o ruskoj (sovjetskoj) filmskoj umjetnosti
- ovladati potrebnim teorijskim znanjima o ruskoj (sovjetskoj) književnoj umjetnosti avangarde, socrealizma, zabranjene i ratne proze
- ovladati potrebnim metajezikom na ruskome jeziku
- prezentirati vlastiti rad, koristiti postojeća znanja te uočavati nove postupke u književnom tekstu
- samostalno izraditi seminarski rad u kojemu analiziraju, propitkuju te sažimaju rezultate svoga istraživanja.
Sadržaj kolegija:
1. nastavna jedinica: Uvodna razmatranja o sadržaju kolegija, o načinu rada i obavezama studenata, komentar ponuđene literature.
2. nastavna jedinica: Religioznost i apokaliptičnost Oktobarske revolucije. Književnost i Revolucija (Aleksandr Blok: Dvanaestorica; Inteligencija i Revolucija). Film i Revolucija (Sergej Èjzenštejn: Oktobar).
3. nastavna jedinica: Kulturna revolucija. Lenin i Leninova Rusija – „carstvo učenih“ (teorijske postavke Andreja Sinjavskoga). Lenin i književnost (analiza članka V. I. Lenina Partijska organizacija i partijska književnost).
4. nastavna jedinica: Što znači biti sovjetski pisac? Tipologija sovjetskoga pisca i osnovne tendencije književnoga razvoja 1920-ih godina: od Serapionove braće do RAPP-a. Poezija Vladimira Majakovskoga, Demjana Bednoga i Borisa Pasternaka. Literatura: Evgenij Dobrenko (Formovka sovetskogo pisatelja); Marietta Čudakova (Literatura sovetskogo prošlogo) i Galina Belaja (Don Kihoty revoljucii – opyt pobed i poraženij).
5. nastavna jedinica: Paradigmatska obilježja Kulture 1. Sovjetski film 1920-ih godina. Filmska estetika Dzige Vertova. Literatura: Vladimir Papernyj (iz knjige Kul’tura 2)
6. nastavna jedinica:. Uvod u totalnu cenzuru (G. Žirkov; A. Bljum). Dihotomija sovjetski – antisovjetski; pobijeđeni i poraženi. Fëder Gladkov: Cement. Boris Pil’njak: Povest’ nepogašennoj luny. Mihail Bulgakov: Moskovskie sceny.
7. nastavna jedinica: KOLOKVIJ
8. Paradigmatska obilježja Kulture 2 (V. Papernyj). Socrealizam i socrealistički kanon (teorijske postavke E. Dobrenka, A. Sinjavskogo i A. Lunačarskogo). Pervyj Vsesoiuznyj s’ezd sovetskih pisatelej (Buharin, Gor’kij). Gor’kij: Reč’ na pervom s’ezde sovetskih pisatelej. Gor’kij: Mat’. Ostrovskij: Kak zakaljalas’ stal’.
9. nastavna jedinica: „Stil Stalin“ ili Stalinov iracionalizam (teorijske postavke Borisa Grojsa, Andreja Sinjavskoga, M. Epštejna). Monumentalnost kao osnovna estetska kategorija. Novi sovjetski čovjek. Film Braće Vasil’ev: Čapaev. Novi život: komunalni stanovi.
10. nastavna jedinica: Sovjetski lirizam: tehnološki napredak i svijetla budućnost. Sovjetski mjuzikl: Traktoristy i Volga-Volga.
11. nastavna jedinica: Književnost i film u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nacionalni identitet i odnos prema Drugome. Fadeev: Molodaja Gvardija
12. nastavna jedinica: Književnost i film u vrijeme Drugoga svjetskog rata . Dokumentarac Stalingrad (1943).
13. nastavna jedinica: O zlu i totalitarizmu (H. Arendt). Sovjetska Rusija kao postmodernistička simulacija (teorijske postavke M. Èpštejna). Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita. Pisac i vlast: Stalin i inženjeri ljudskih duša (Mandel’štam, Pasternak, Ahmatova, Bulgakov i dr)
14. nastavna jedinica: KOLOKVIJ
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti nastavne jedinice: Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Obvezna literatura :
Dobrenko, E. 1999. Formovka sovetskogo pisatelja, SPB: Akademičskij proekt.
Papernyj, V. 2006 Kul’tura 2, Moskva: NLO.
Sinjavskij, A. 2002. Osnovy sovetskoj civilizacii, Moskva: Agraf.
Izbor iz drugih publikacija B. Grojsa, E. Dobrenka, G. Belaje i dr.