Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 1
Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj-izvođač, predavanja); Zoran Tihomirović, asist. (izvođač, seminar)
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak: 11.00-12.30 (A-223) (predavanje); 12.30-13.15 (A-223) (seminar, prva grupa); 13.15-14.00 (A-223) (seminar, druga grupa)
Broj ECTS bodova: 5
Uvjeti: nema uvjeta
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
- kolokviji tijekom semestra
- pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka
Ciljevi kolegija:
Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji.
Korištene metode:
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, uporaba računala (internetske baze, ruske stranice/pretraživači, korištenje Omega sustava), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.
Ishodi učenja:
- Nabrojiti i definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela
- Klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti
- Samostalno primijeniti osnovnu književno-znanstvenu aparaturu na ruskom jeziku
- Prepoznavati i samostalno tumačiti osnovne stilske formacije u ruskoj književnosti
- Kritički prosuđivati književno-teorijsku građu
Plan rada po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti
- Nastavna jedinica
O KNJIŽEVNOSTI. KNJIŽEVNOST KAO UMJETNOST
Pojmovno određenje. Književnost (rus. литература). Književnost kao umjetnost riječi (художественная литература, искусство слова). Umjetnički/neumjetnički tekst
- Nastavna jedinica
KNJIŽEVNOST I TEORIJA.
Teorija književnosti (теория литературы, литературоведение). Termini i značenje teorije
- Nastavna jedinica
ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI
Nastavak razgovora o teoriji i njezinim pravcima, načinima i pristupima književnome djelu. Povijest književnosti, teorija, kritika (история, теория, критика)
- Nastavna jedinica
KNJIŽEVNOST KAO SUSTAV. UVOD U RUSKE FORMALISTE
Estetika, lingvistika, semiotika. Uža područja teorije književnosti. Priroda, funkcije. Književnost i druge znanosti.
- Nastavna jedinica
RUSKI FORMALISTI
Uvod i značenje. Upoznavanje s terminima i tekstovima
- Nastavna jedinica
KOLOKVIJ
- Nastavna jedinica
ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA
Djelo i okvir. Analiza i interpretacija. Tema, motiv, fabula. Kompozicija i motivacija. Jedinstveno značenje djela
- Nastavna jedinica
INSTANCIJE U KNJIŽEVNOME DJELU
Odnosi: unutar i izvan književnoga djela. Autor, djelo, čitatelj. Elementi komunikacije
- Nastavna jedinica
INSTANCIJE U KNJIŽEVNOME DJELU
Lirski subjekt, pripovjedač, karakter, lik (primjeri iz korpusa ruske književnosti)
- Nastavna jedinica
STILSKE FIGURE
Osnovno stilsko sredstvo. Stil i stilistika. Poetika i retorika
- Nastavna jedinica
STILSKE FIGURE
Podjela figura (фигуры слова, тропы). Figure dikcije, figure riječi, figure konstrukcije, figure misli. Primjeri iz korpusa ruske poezije
- Nastavna jedinica
VERSIFIKACIJA
Versifikacija ili metrika. Priroda stiha. Versifikacijski sustavi.
- Nastavna jedinica
VERSIFIKACIJA
Versifikacija u Rusiji. Ruski klasični metri (primjeri iz ruske književnosti: Puškin, Fet, Lermontov, Lomonosov, Majakovskij i dr.).
- Nastavna jedinica
PROVJERA ZNANJA. KOLOKVIJ
Literatura:
Obavezna:
Culler, J. (2001) Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM (odabrana poglavlja).
Ejhenbaum, B. (1972) Teorija «formalnog metoda», u: Ejhenbaum, B., Književnost. Beograd: Nolit, str. 3-49
Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (Odabrana poglavlja)
Šklovski, V. (1999) Umjetnost kao postupak, u: Beker, M., Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica Hrvatska, str. 121-132.
Tomaševski, B. (1998) Sižejna izgradnja, u: Teorija književnosti. Tematika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 5-44.
Odabrani književni tekstovi.
Izborna:
Beker, M. (1999) Ruski formalizam i kasnije, u: Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica Hrvatska, str. 11-37
Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) Tropi i figure. Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti
Bužinjska, A.; Markovski, M. P. (2009) Književne teorije XX veka. S polj. prevela I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.
Culler, J. (2001) Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM
Eagleton, T. (1987) Književna teorija. S engl. prevela M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL
Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.
Pojmovnik ruske avangarde 1-10. (1984-2021). 1-9. Ugrešić, D; Flaker, A. (ur.) i 10. Lugarić Vukas (ur.) (odabrana poglavlja)
Prozorov, V. V.; Elina, E. G. (2012) Vvedenije v literaturovedenie. Učebnoe posobie. Moskva: Flinta.
Škreb, Z.; Stamać, A. (ur.) (1986) Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb: Globus.
Velek, R. i Voren, O. (Wellek, R; Waren, A.) (1965) Teorija književnosti. Prev. Spasić, A. i Đorđević, S. Beograd: Nolit.
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta