Čitanje odabranih tekstova iz ruske književnosti 2

NAZIV KOLEGIJA: Čitanje odabranih tekstova iz ruske književnosti 2 (2025./2026.)

IME NASTAVNIKA: Antonio Milovina, asistent (izvođač); dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof. (nositelj)

STATUS KOLEGIJA: unutarnja izbornost

JEZIK: hrvatski i ruski

OBLIK NASTAVE:  seminar (2 sata)

TRAJANJE: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno

PROSTOR I VRIJEME: …

BROJ ECTS BODOVA: 3

UVJETI:  položen kolegij Uvod u studij ruske književnosti 2

OPIS KOLEGIJA:

U vezi s čitanjem postavlja se mnogo pitanja, ali sva nas vraćaju ključnome problemu igre između slobode i prisile. Što čitatelj radi s tekstom kad čita? A što njemu rad tekst? Je li čitanje aktivno ili pasivno? … Odvija li se poput razgovora kojemu sugovornici mogu podešavati tok? Opisuje li ga dovoljno dobro uobičajeni model dijalektike? Treba li čitatelja poimat kao skup pojedinačnih reakcija, ili kao aktualizaciju kolektivne kompetencije? Je li čitatelja najprikladnije prikazati na slobodi pod nadzorom, pod paskom teksta?

A. Compagnon, Demon teorije

Seminar je koncipiran kao radionica tijekom koje studenti razvijaju svoju sposobnost čitanja književnog teksta. Čitanje se pritom shvaća u širokom smislu – kao interakcija s tekstom, koja seže od uobičajenih metoda, poput pomnog čitanja, preko oslanjanja na književnoteorijske konstrukte (posebice one s ruskim korijenima, poput formalističkih), do različitih oblika dekonstrukcije, pa čak i razaranja samog teksta. Vježba čitanja, a time i čitateljske spoznaje, temeljit će se na proučavanju značajnih tekstova ruske književnosti, počevši od razdoblja Oktobarske revolucije. Pritom će ti tekstovi, okosnice pojedinačnih nastavnih cjelina, biti prizma kroz koju će studentima biti pružen uvid u šire tekstualno tkivo – i pojam teksta će dakle biti uzet u širokom smislu. Pojedinačni književni tekstovi bit će promatrani kao sjecišta različitih „makrotekstova“ (diskursā, fikcijā, filozofijā, ideologijā, religijā), tj. otvorit će vrata za sagledavanje i promišljanje primarno ruskog kulturno-povijesnog i civilizacijskog naslijeđa. Studenti će samostalno, ali i grupno, kroz diskusije, prikupljanje relevantne literature, izlaganja, kraće pisane radove, kreativne vizualizacije i sl., analizirati književne tekstove. Dio seminara bit će i kritičke rasprave o proučavanju književnosti, osobito u svjetlu izazova koje pred nju postavlja digitalizacija društva.

CILJEVI KOLEGIJA:

Cilj seminara je da studenti osvijeste složenu prirodu književnog teksta kao takvog, a samim time i njegovu vrijednost kao oruđa za kritičko promišljanje književne, ali i izvanknjiževne stvarnosti. Kako bi se to postiglo, kroz svaku od nastavnih jedinica usvojit će se neke pojedinačne vještine, pojmovi, koncepti i paradigme čitanja, poput:

  • osnovnih književnih i književnoteorijskih pojmova;
  • različitih apstraktnih koncepata, bilo iz domene znanosti o književnosti, bilo iz filozofije ili drugih društveno-humanističkih znanosti (s naglaskom na one s ruskim korijenima);
  • praktičnih vještina iz domene pripremnog rada s tekstom (traženje izvora i relevantne sekundarne literature, snalaženje u tekstu), njegove analize (kontekstualizacija, primjena usvojenih pojmova i koncepata na tekst) i produkcije (akademsko pismo);
  • digitalnih vještina korisnih za književno-znanstveno, filološko i općenito humanističko istraživanje (alati za rad s tekstom, alati umjetne inteligencije).

„Oboružani“ takvim pojmovnim i konceptualnim aparatom, ali i nizom korisnih metoda i vještina, te kritičkom sviješću, studenti će na primerima konkretnih književnih tekstova vidjeti kako iskoristiti njihov sinergijski učinak, što bi za njih kao mlade filologe trebao biti poticaj za daljnje samostalno čitanje književnosti i stvarnosti.

ISHODI UČENJA:

  • Definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku te ih primijeniti pri analizi i interpretaciji književnih tekstova.
  • Analizirati na ruskom jeziku relevantne književne tekstove te opisati i komentirati tendencije i koncepte karakteristične za pojedine književno-umjetničke pravce i kulturne fenomene u povijesnom kontekstu.
  • Prezentirati stručnjacima i laicima osnovne informacije iz područja ruskoga jezika, jezikoslovlja, književnosti, filma, kulture i društva.
  • Sintetizirati stečeno znanje o ruskoj književnosti, umjetnosti, filmu i kulturi s ciljem otkrivanja i formuliranja novih pristupa umjetničkoj građi.
  • Samostalno oblikovati stručne tekstove u različitim akademskim formama u skladu s načelima akademske etike te usmeno izložiti stručne spoznaje i rezultate znanstveno-istraživačkog rada na hrvatskom i stranom jeziku.

ULOGA KOLEGIJA U UKUPNOM KURIKULUMU:

Seminar, kroz usvajanje i primjenu širokog raspona praktičnih i konceptualnih alata, priprema studente za daljnje samostalno razumijevanje i proučavanje književnih tekstova, ali i ruske kulture i civilizacije kao teksta.

KORIŠTENE METODE:

Diskusija, analiza i interpretacija književnog teksta, samostalan rad, multimedija, e-učenje.

PLAN RADA PO TJEDNIMA:

  1. UVODNO PREDAVANJE: upoznavanje sa sadržajem kolegija, načinom rada i ocjenjivanja; detektiranje naših zadaća (Što bismo trebali raditi s književnošću? Kakav je idealni čitatelj?) i teškoća (Što ne znamo, što nam je teško u proučavanju književnosti?) u proučavanju književnosti (diskusija); izazovi za proučavanje književnosti u digitalno doba.
  2. EVOLUCIJA TEKSTA I ŽANRA: A. Tolstoj – Aelita (Аэлита, 1923): klasifikacija književnosti i žanrologija (na primjeru žanra znanstvene fantastike → žanr kao „književni kod“); socrealizam (književno-povijesni kontekst rane sovjetske epohe, socrealistički junak i poetika); redakcije književnog teksta (korištenje bibliografija i potraga za različitim verzijama književnog teksta → na primjeru Aelite).
  3. EVOLUCIJA TEKSTA I ŽANRA: A. Tolstoj – Aelita (Аэлита, 1923): analiza Aelite (diskusija o žanrovskim obilježjima → J. Rieder i naslijeđe „kolonijalističke“ SF; književnost i ideologija → čitanje teksta kroz prizmu socrealističkih „zahtjeva“); usporedba redakcija Aelite (eksplikacija vs interpretacija → „intelektualno“ i „masovno“ čitanje; specijalna redakcija za djecu i mladež → problematika SF žanra; prilagođavanje književnoj dogmi).
  4. (DE)KONSTRUKCIJA JEZIKA I TEKSTA: zaumna poezija (заумь) V. Hlebnikova (1909–1922) i D. Harms – Slučajevi (Случаи, 1939): avangarda u umjetnosti i njezino ostvarenje u ruskoj književnosti (književno-povijesno i teorijsko naslijeđe A. Flakera → Pojmovnik ruske avangarde; revolucija u književnosti → raskid s tradicijom, književni eksperimenti, potraga za „čistom formom“, književna transformacija stvarnosti); diskusija o avangardizmu („čista umjetnost“ vs „umjetnost s tezom“ → formalistička metoda kao vrijednosni sud; suvremeni kontekst → umjetna inteligencija kao novi izazov književnoj tradiciji).
  5. (DE)KONSTRUKCIJA JEZIKA I TEKSTA: zaumna poezija (заумь) V. Hlebnikova (1909–1922) i D. Harms – Slučajevi (Случаи, 1939): fenomen književnog manifesta (manifesti ruskih futurista); analiza Hlebnikovljeve zaumne poezije (R. Jakobson → samovitoe slovo, zvuk i morfologija > semantika, formalističko očuđenje; „tiranija jezika“ → izgradnja novog pjesničkog jezika).
  6. (DE)KONSTRUKCIJA JEZIKA I TEKSTA: zaumna poezija (заумь) V. Hlebnikova (1909–1922) i D. Harms – Slučajevi (Случаи, 1939): OBERIU i fenomen sovjetske dječje književnosti (diskusija o čitatelju/adresatu); apsurdno u književnosti (filozofski pojam apsurda, egzistencijalizam); Harmsova potraga za „čistom formom“ (problematika mimeze i referencije u književnosti; suprematizam i ništa); analiza Harmsovih Slučajeva (alegorija kao „hermeneutički čin prisvajanja teksta“ → M. Lipoveckij i alegorija pisanja; dekonstrukcija književnog teksta; problematika nasilja i povijesni kontekst).
  7. MORFOLOGIJA BAJKE: izbor iz ruskih narodnih bajki i izbor iz priča/bajki o Leninu: Vladimir Propp i Morfologija bajke (ovladavanje književnoteorijskim pristupom → ruski doprinos strukturalizmu); ruska folkloristika i narodne bajke (A. Afanas’ev, V. Dal’ i dr.; sakupljanje i analiza izvora → samostalna selekcija tekstova za analizu).
  8. MORFOLOGIJA BAJKE: izbor iz ruskih narodnih bajki i izbor iz priča/bajki o Leninu: analiza odabranog korpusa narodnih bajki (primjena Proppove strukturalističke metode); kinegetička paradigma čitanja vs „izgon čitatelja“ („subjektivno“ vs „objektivno“ čitanje → eksperimentalna usporedna analiza uz pomoć umjetne inteligencije).
  9. MORFOLOGIJA BAJKE: izbor iz ruskih narodnih bajki i izbor iz priča/bajki o Leninu: socrealizam i folklor (K. Clark); fenomen Lenina (religijski elementi sovjetske ideologije); analiza odabranih priča/bajki o Leninu (problematika adresata u književnosti → djeca?; ideološka aproprijacija folklornih motiva); usporedba s klasičnim narodnim bajkama (primjenjivost Proppove Morfologije).
  10. GULAG IZMEĐU UMJETNOSTI I DOKUMENTA: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): fenomen gulaga (povijesni i ideološki kontekst → SSSR kao gulag); sovjetska logorska književnost (Hruščovljevo otapanje → pojava logorske teme u sovjetskoj književnosti → Šalamovljev položaj; diskusija o jedinstvenosti logorske književnosti → književnost između spomenika i dokumenta).
  11. GULAG IZMEĐU UMJETNOSTI I DOKUMENTA: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): analiza odabranih tekstova iz Priča s Kolime (nova literatura fakta → Šalamovljeva poezija i esejistika kao okvir za čitanje logorske proze; ekokritička perspektiva → važnost prirode za Šalamovljevo logorsko iskustvo; fenomen blatnih/ zatvorenika-kriminalaca u ruskoj književnosti).
  12. GULAG IZMEĐU UMJETNOSTI I DOKUMENTA: izbor iz Priča s Kolime (Колымские рассказы, 1954–1973) V. Šalamova i G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан, 1975): analiza Vjernog Ruslana (formalističko očuđenje kao glavni teorijski okvir za čitanje → perspektiva psa → perspektive ideološke subverzije); diskusija o prevladavanju gulagovske traume (umjetnost vs dokument).
  13. POSTMODERNI TEKST: V. Pelevin – Princ Gosplana (Принц Госплана, 1991): ruska postmodernistička književnost (umjetnost postmodernizma → propast utopije; „kognitivna disonanca“ ruske kulture); koncept simulacije J. Baudrillarda (diskusija o suvremenim tekstovima → pojam intertekstualnosti); metafora čitatelja kao putnika (vizualizacija teksta uz pomoć umjetne inteligencije).
  14. POSTMODERNI TEKST: V. Pelevin – Princ Gosplana (Принц Госплана, 1991): analiza Princa Gosplana (Pelevinova poetika → potraga za vlastitom fikcijom; primjena Baudrillardova koncepta simulacije; ludološka perspektiva → tekst kao kompjuterska igra); suvremene ruske kompjuterske igre i njihova veza s književnošću (kompjuterska igra kao tekst → diskusija, prezentacija).
  15. ZAKLJUČNO PREDAVANJE: revizija stečenog znanja; kritička diskusija o sadržaju kolegija.

LITERATURA:

Primarna:

  • A. Tolstoj – Aelita (Аэлита)
  • V. Hlebnikov – izbor iz zaumne poezije (заумь)
  • D. Harms – Slučajevi (Случаи)
  • izbor iz ruskih narodnih bajki
  • izbor iz priča/bajki o Leninu
  • V. Šalamov – Priče s Kolime (Колымские рассказы)
  • G. Vladimov – Vjerni Ruslan (Верный Руслан)
  • V. Pelevin – Princ Gosplana (Принц Госплана)

Sekundarna:

  • Suvin, D. 2010. Metamorfoze znanstvene fantastike: o poetici i povijesti jednog književnog žanra. Zagreb: Profil multimedija
  • Rieder, J. 2008. Colonialism and the Emergence of Science Fiction. Wesleyan University Press
  • Clark, K. 1981. The Soviet novel: history as ritual. Chicago: University of Chicago Press
  • Flaker, A. 1984. Ruska avangarda. Zagreb: Liber
  • Flaker, A. 2009. Ruska avangarda 2: književnost i slikarstvo: autori, pojmovi, djela. Zagreb: Profil multimedija
  • Pojmovnik ruske avangarde, Sv. 1–10 (1984–2021)
  • Jakobson, R. 1978. Ogledi iz poetike; Preveli Lj. Došen et al. Beograd: Prosveta
  • Petrov, A. (ur.). 1970. Poetika ruskog formalizma; Preveo A. Tarasjev. Beograd: Prosveta
  • Lipoveckij, M. 2003. Allegorija pis’ma: „Slučai“ Daniila Harmsa, u: „Novoe literaturnoe obozrenie“, №63. 123–52
  • Propp. V. 2012. Morfologija bajke; Preveo P. Vujičić. Beograd: XX vek
  • Afanas’ev, A. 1957. Narodnye russkie skazki A. N. Afanas’eva v treh tomah. Podgotovka teksta, predislovie i primečanija V. Ja. Proppa. Moskva: Gosudarstvennoe izdatel’stvo Hudožestvennoj literatury
  • Lahmann, R. 2024. Lager’ i literatura: svidetel’stva o GULAGe. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie
  • Nekrasova, I. 2003. Sud’ba i tvorčestvo Varlama Šalamova: monografija. Samara: Izdatel’stvo SGPU
  • Skoropanova, I. 2002. Russkaja postmodernistskaja literatura: učebnoe posobie dlja studentov filologičeskih fakul’tetov i vuzov. Moskva: Flinta
  • Baudrillard, J. 2001. Simulacija i zbilja; Prevela G. V. Popović. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
  • Hagi, S. 2024. Pelevin i nesvoboda: poetika, politika, metafizika. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie

Izborna:

  • Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti. Zagreb: Golden marketing
  • Užarević, J. 2020. Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput
  • Billington, J. 1988. Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tumačenje; Preveo B. Vučićević. Beograd: Rad
  • Žunec, O. 2023. Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  • Compagnon, A. 2007. Demon teorije; Prevela M. Čale. Zagreb: AGM

STUDENTSKE OBAVEZE:

Studenti su dužni pohađati nastavu (uz maksimalno 3 neopravdana izostanka), sudjelovati u diskusijama i radu na tekstovima tijekom nastave, te redovito izvršavati radne obveze (domaće zadaće), što su sve aspekti njihove konačne ocjene iz kolegija.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Kontinuirano praćenje

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:

Anketa Filozofskog fakulteta i anketa Sveučilišta u Zagrebu.