Naziv kolegija: Čitanje odabranih tekstova 2 (2023./2024.)
Izvođač: Antonio Milovina, asistent
Nositelj: dr.sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: seminar
Trajanje: 2 sata tjedno (1. grupa: ponedjeljak 14:00 – 15:30, A-306; 2. grupa: ponedjeljak 15:30 – 17:00, A-306)
Broj ECTS bodova: 5 (zajedno s predmetom Pregled povijesti ruske književnosti 2)
Uvjet: ispunjeni uvjeti iz Uvoda u studij ruske književnosti 2
Ispit: izlaganje + seminarski rad
OPIS SEMINARA
Seminar je koncipiran kao kulturološko-književna radionica tijekom koje će se studente upoznati s nekim od ključnih djela ruske književnosti do realizma. Rad na književnim tekstovima temeljit će se na metodi pomnog čitanja, a njihovo će se razumijevanje produbiti isječcima iz igranih, animiranih i dokumentarnih filmova. Upoznavanje s kulturnim i povijesnim kontekstom tekstova omogućit će praćenje promjena na razini dijakronijskog razvoja ruske književnosti. Studente će se poticati na samostalni i grupni aktivni rad s književnim tekstovima (izlaganja tijekom seminara, izrada seminarskoga rada).
CILJEVI SEMINARA
Cilj je seminara u poticanju studenata na bavljenje književnim tekstom te povezivanje različitih disciplina u tumačenju i interpretaciji književnih tekstova. Obrada književnih djela nadovezivat će se na znanja ponuđena u književnim seminarima prethodnih semestara. Seminar će također uputiti studente na odgovorno i produktivno korištenje književnoteorijske građe i materijala iz drugih medija (internet, film).
RASPORED RADA PO NASTAVNIM JEDINICAMA:
Uvodni sat (upoznavanje, uvodna razmatranja o sadržaju kolegija, upute za pisanje seminarskih radova, podjela tema za izlaganja).
- V. Gogol’, Nos
Gogoljeva „nosologija“, miješanje realnog i fantastičnog, društvena kritika (tablica činova, birokracija), pojam skaza.
- M. Dostoevskij, Zapiski iz podpol’ja
Žanr Zapisa i različiti utjecaji (ispovjednička proza, ideološki i filozofski roman), filozofska podloga (polemičnost, individualizam, egzistencijalizam), motiv „podzemlja“, jezična stvarnost „podzemnog čovjeka“ («слово с лазейкой» M. Bahtina).
- N. Tolstoj, Sevastopol’skie rasskazy
Povijesni kontekst (Krimski rat); L. Tolstoj (utjecaj Tolstojeve misli na rusku kulturu – neprotivljenje zlu nasiljem, antiratna tema); stil Sevastopoljskih pripovijetki (dokumentarizam, fragmentarnost), motiv rata (Tolstojev realizam), pitanje perspektive (rat i pojedinac, oblikovanje ličnosti)
- P. Čehov, Čelovek v futljare
Čehovljevo stvaralaštvo (uspjeh kratkih proznih oblika); glavni junak – Belikov („Belikovščina“), problematika (sociopatija) i simbolika novele (futrola i „futljarnost’“)
- A. Blok, Dvenadcat’
Književno-povijesni kontekst („epoha buđenja“, srebrni vijek ruske poezije); Dvenadcat’: „muzika revolucije“ (apologetika nasilja i kaosa), religijski motivi (zagonetni kraj poeme), ljubavni motivi
- I. Harms, Slučai
Harms i OBERIU („poništavanje smisla“), Harmsov apsurd; Slučajevi i sovjetska stvarnost (aluzije na represije, motiv nasilja i svađe), motiv sna („stvarnija stvarnost“), pitanje slučajnosti; Zašto su (i jesu li uopće) Slučajevi smiješni?.
- A. Ahmatova, Rekviem
Književno-povijesni kontekst (Veliki teror; socijalistički realizam); sudbina A. Ahmatove; nastanak i kompozicija poeme (autocenzura), autobiografičnost poeme, religijski motivi, sudbina naroda (Ahmatova kao „narodna pjesnikinja“).
- A. Bulgakov, Sobač’e serdce
Povijesni kontekst (komunalni stanovi); cenzura i publikacija pripovijesti, stvaranje „novog čovjeka“ (homo sovieticus), Bulgakovljeva satira, likovi (individualno vs kolektivno, stari vs novi društveni ustroj), religijska simbolika.
- T. Šalamov, Kolymskie rasskazy (izbor)
Književni kontekst (Hruščovljevo „otapanje“); V. Šalamov (život u GULAGu); publikacija pripovijesti („logorska proza“), logorska stvarnost (A. Solženjicin vs V. Šalamov); osobitosti Šalamovljeva stila (umjetnost ili dokument), Šalamov i priroda (motivi zla, sjećanja i vremena).
- A. Brodskij, Poltory komnaty
- Brodskij (represije i emigracija); sjećanje (sudbina Brodskijevih roditelja), jezik eseja (utočište druge kulture), simbolika vode (Sankt-Peterburg), važnost predmeta (rekonstrukcija sjećanja), sovjetski zatvor (soba i pol kao sigurno utočište).
- O. Pelevin – Žёltaja strela
Poetika (ruskog) postmodernizma i stvaralaštvo V. Pelevina; pripovijest i povijesni kontekst (Rusija 90-ih); alegoričnost (simboli u pripovijesti: željeznica, put, vlak, most), filozofska podloga, intertekstualnost (Biblija)
Revizija seminarskih radova
Literatura:
Uz navedene književne tekstove:
Billington, J. (1988) Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tumačenje, Beograd: Rad.
Flaker, A. (ur.) (1975) Povijest svjetske književnosti. Knj. 7: Stara ruska i Novija ruska književnost, Zagreb: Mladost.
Kuskov, V. V. (1982) Istorija drevnerusskoj literatury, Moskva: Vysšaja škola.
Lauer, R. (2009) Povijest ruske književnosti, Zagreb: Golden marketing.
Litvina, A. F. i Uspenskij F. B. (sost.) (2002) Iz istorii russkoj kul’tury, T. 2, knj. 1, Kievskaja i Moskovskaja Rus’, Moskva: Jazyki russkoj kul’tury.
Užarević, J. (2020) Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća, Zagreb: Disput.
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.
