{"id":6909,"date":"2025-09-12T18:15:36","date_gmt":"2025-09-12T16:15:36","guid":{"rendered":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/?page_id=6909"},"modified":"2025-09-12T19:03:17","modified_gmt":"2025-09-12T17:03:17","slug":"citanje-odabranih-tekstova-iz-ruske-knjizevnosti-1","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/?page_id=6909","title":{"rendered":"\u010citanje odabranih tekstova iz ruske knji\u017eevnosti 1"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>NAZIV KOLEGIJA:&nbsp;<\/strong>\u010citanje odabranih tekstova iz ruske knji\u017eevnosti 1 (2025.\/2026.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>IME NASTAVNIKA:&nbsp;<\/strong>Antonio Milovina, asistent (izvo\u0111a\u010d); dr. sc. Ivana Peru\u0161ko, izv. prof. (nositelj)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>STATUS KOLEGIJA:&nbsp;<\/strong>unutarnja izbornost<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>JEZIK:<\/strong>&nbsp;hrvatski i ruski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>OBLIK NASTAVE:&nbsp;<\/strong> seminar (2 sata)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>TRAJANJE:&nbsp;<\/strong>1 semestar (zimski), 2 sata tjedno<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>PROSTOR I VRIJEME:<\/strong> utorak, 15:30 &#8211; 17:00, A-223<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>BROJ ECTS BODOVA:&nbsp;<\/strong>3<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>UVJETI:<\/strong>&nbsp; polo\u017een kolegij Uvod u studij ruske knji\u017eevnosti 2<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>OPIS KOLEGIJA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><em>U vezi s \u010ditanjem postavlja se mnogo pitanja, ali sva nas vra\u0107aju klju\u010dnome problemu igre izme\u0111u slobode i prisile. \u0160to \u010ditatelj radi s tekstom kad \u010dita? A \u0161to njemu rad tekst? Je li \u010ditanje aktivno ili pasivno? \u2026 Odvija li se poput razgovora kojemu sugovornici mogu pode\u0161avati tok? Opisuje li ga dovoljno dobro uobi\u010dajeni model dijalektike? Treba li \u010ditatelja poimat kao skup pojedina\u010dnih reakcija, ili kao aktualizaciju kolektivne kompetencije? Je li \u010ditatelja najprikladnije prikazati na <\/em>slobodi pod nadzorom<em>, pod paskom teksta?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">A. Compagnon, <em>Demon teorije<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar je koncipiran kao radionica tijekom koje studenti razvijaju svoju sposobnost \u010ditanja knji\u017eevnog teksta. \u010citanje se pritom shva\u0107a u \u0161irokom smislu \u2013 kao interakcija s tekstom, koja se\u017ee od uobi\u010dajenih metoda, poput <em>pomnog \u010ditanja<\/em>, preko oslanjanja na knji\u017eevnoteorijske konstrukte (posebice one s ruskim korijenima, poput formalisti\u010dkih), do razli\u010ditih oblika dekonstrukcije, pa \u010dak i razaranja samog teksta. Vje\u017eba \u010ditanja, a time i \u010ditateljske spoznaje, temeljit \u0107e se na prou\u010davanju zna\u010dajnih tekstova ruske knji\u017eevnosti, zaklju\u010dno s razdobljem Oktobarske revolucije. Pritom \u0107e ti tekstovi, okosnice pojedina\u010dnih nastavnih cjelina, biti prizma kroz koju \u0107e studentima biti pru\u017een uvid u \u0161ire tekstualno tkivo \u2013 i pojam teksta \u0107e dakle biti uzet u \u0161irokom smislu. Pojedina\u010dni knji\u017eevni tekstovi bit \u0107e promatrani kao sjeci\u0161ta razli\u010ditih \u201emakrotekstova\u201c (diskurs\u0101, fikcij\u0101, filozofij\u0101, ideologij\u0101, religij\u0101), tj. otvorit \u0107e vrata za sagledavanje i promi\u0161ljanje primarno ruskog kulturno-povijesnog i civilizacijskog naslije\u0111a. Studenti \u0107e samostalno, ali i grupno, kroz diskusije, prikupljanje relevantne literature, izlaganja, kra\u0107e pisane radove, kreativne vizualizacije i sl., analizirati knji\u017eevne tekstove. Dio seminara bit \u0107e i kriti\u010dke rasprave o prou\u010davanju knji\u017eevnosti, osobito u svjetlu izazova koje pred nju postavlja digitalizacija dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>CILJEVI KOLEGIJA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj seminara je da studenti osvijeste slo\u017eenu prirodu knji\u017eevnog teksta kao takvog, a samim time i njegovu vrijednost kao oru\u0111a za kriti\u010dko promi\u0161ljanje knji\u017eevne, ali i izvanknji\u017eevne stvarnosti. Kako bi se to postiglo, kroz svaku od nastavnih jedinica usvojit \u0107e se neke pojedina\u010dne vje\u0161tine, pojmovi i koncepti, poput:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>osnovnih knji\u017eevnih i knji\u017eevnoteorijskih pojmova;<\/li>\n\n\n\n<li>razli\u010ditih apstraktnih koncepata, bilo iz domene znanosti o knji\u017eevnosti, bilo iz filozofije ili drugih dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti (s naglaskom na one s ruskim korijenima);<\/li>\n\n\n\n<li>prakti\u010dnih vje\u0161tina iz domene pripremnog rada s tekstom (tra\u017eenje izvora i relevantne sekundarne literature, snala\u017eenje u tekstu), njegove analize (kontekstualizacija, primjena usvojenih pojmova i koncepata na tekst) i produkcije (akademsko pismo);<\/li>\n\n\n\n<li>digitalnih vje\u0161tina korisnih za knji\u017eevno-znanstveno, filolo\u0161ko i op\u0107enito humanisti\u010dko istra\u017eivanje (alati za rad s tekstom, alati umjetne inteligencije).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eOboru\u017eani\u201c takvim pojmovnim i konceptualnim aparatom, ali i nizom korisnih metoda i vje\u0161tina, te kriti\u010dkom svije\u0161\u0107u, studenti \u0107e na primerima konkretnih knji\u017eevnih tekstova vidjeti kako iskoristiti njihov sinergijski u\u010dinak, \u0161to bi za njih kao mlade filologe trebao biti poticaj za daljnje samostalno <em>\u010ditanje<\/em> knji\u017eevnosti i stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ISHODI U\u010cENJA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Definirati knji\u017eevno-znanstvene termine na ruskom jeziku te ih primijeniti pri analizi i interpretaciji knji\u017eevnih tekstova.<\/li>\n\n\n\n<li>Analizirati na ruskom jeziku relevantne knji\u017eevne tekstove te opisati i komentirati tendencije i koncepte karakteristi\u010dne za pojedine knji\u017eevno-umjetni\u010dke pravce i kulturne fenomene u povijesnom kontekstu.<\/li>\n\n\n\n<li>Prezentirati stru\u010dnjacima i laicima osnovne informacije iz podru\u010dja ruskoga jezika, jezikoslovlja, knji\u017eevnosti, filma, kulture i dru\u0161tva.<\/li>\n\n\n\n<li>Sintetizirati ste\u010deno znanje o ruskoj knji\u017eevnosti, umjetnosti, filmu i kulturi s ciljem otkrivanja i formuliranja novih pristupa umjetni\u010dkoj gra\u0111i.<\/li>\n\n\n\n<li>Samostalno oblikovati stru\u010dne tekstove u razli\u010ditim akademskim formama u skladu s na\u010delima akademske etike te usmeno izlo\u017eiti stru\u010dne spoznaje i rezultate znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada na hrvatskom i stranom jeziku.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ULOGA KOLEGIJA U UKUPNOM KURIKULUMU:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar, kroz usvajanje i primjenu \u0161irokog raspona prakti\u010dnih i konceptualnih alata, priprema studente za daljnje samostalno razumijevanje i prou\u010davanje knji\u017eevnih tekstova, ali i ruske kulture i civilizacije kao teksta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>KORI\u0160TENE METODE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diskusija, analiza i interpretacija knji\u017eevnog teksta, samostalan rad, multimedija, e-u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>PLAN RADA PO TJEDNIMA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>UVODNO PREDAVANJE:<\/strong> upoznavanje sa sadr\u017eajem kolegija, na\u010dinom rada i ocjenjivanja; detektiranje na\u0161ih zada\u0107a (\u0160to bismo trebali raditi s knji\u017eevno\u0161\u0107u? Kakav je <em>idealni \u010ditatelj<\/em>?) i te\u0161ko\u0107a (\u0160to ne znamo, \u0161to nam je te\u0161ko u prou\u010davanju knji\u017eevnosti?) u prou\u010davanju knji\u017eevnosti (diskusija); izazovi za prou\u010davanje knji\u017eevnosti u digitalno doba.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>PUTUJU\u0106I TEKST: <em>Pripovijest o kraljevi\u0107u Bovi<\/em> (<\/strong><strong><em>\u041f\u043e\u0432\u0435\u0441\u0442\u044c <\/em><\/strong><strong><em>\u043e <\/em><\/strong><strong><em>\u0411\u043e\u0432\u0435 <\/em><\/strong><strong><em>\u043a\u043e\u0440\u043e\u043b\u0435\u0432\u0438\u0447\u0435<\/em>, XVI. st.):<\/strong> europski juna\u010dki spjevovi i njihove transformacije; tekstualna arheologija (potraga za izvorima i tekstualnim ina\u010dicama, internet kao digitalna riznica); kontekstualizacija kroz teorijski okvir o staroruskoj knji\u017eevnosti (D. Liha\u010d\u0451v).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>PUTUJU\u0106I TEKST: <em>Pripovijest o kraljevi\u0107u Bovi<\/em> (<\/strong><strong><em>\u041f\u043e\u0432\u0435\u0441\u0442\u044c <\/em><\/strong><strong><em>\u043e <\/em><\/strong><strong><em>\u0411\u043e\u0432\u0435 <\/em><\/strong><strong><em>\u043a\u043e\u0440\u043e\u043b\u0435\u0432\u0438\u0447\u0435<\/em>, XVI. st.):<\/strong> poredbena analiza jedne europske i jedne ruske ina\u010dice teksta &nbsp;(kulturolo\u0161ka adaptacija; ruski lubok i narodne stilizacije knji\u017eevnih tekstova); diskusija o odnosu zapadnoeuropske i ruske srednjovjekovne knji\u017eevne tradicije.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>DVA LICA PETERBUR\u0160KOG TEKSTA: M. Lomonosov \u2013 oda u \u010dast dolaska na prijestolje carice Elisavete Petrovne(<em>\u041e\u0434\u0430 \u043d\u0430 \u0434\u0435\u043d\u044c \u0432\u043e\u0441\u0448\u0435\u0441\u0442\u0432\u0438\u044f \u043d\u0430 \u0412\u0441\u0435\u0440\u043e\u0441\u0441\u0438\u0439\u0441\u043a\u0438\u0439 \u043f\u0440\u0435\u0441\u0442\u043e\u043b \u0415\u0451 \u0412\u0435\u043b\u0438\u0447\u0435\u0441\u0442\u0432\u0430 \u0413\u043e\u0441\u0443\u0434\u0430\u0440\u044b\u043d\u0438 \u0418\u043c\u043f\u0435\u0440\u0430\u0442\u0440\u0438\u0446\u044b \u0415\u043b\u0438\u0441\u0430\u0432\u0435\u0442\u044b \u041f\u0435\u0442\u0440\u043e\u0432\u043d\u044b 1747 \u0433\u043e\u0434\u0430<\/em>, 1747) i N. Gogolj \u2013 <em>Nos <\/em>(<em>\u041d\u043e\u0441<\/em>, 1836): <\/strong>opreka apolonsko\u2013dionizijsko (diskusija o evoluciji pojmova: antika \u2192 romantizam \u2192 Nietzsche); V. Toporov i peterbur\u0161ki tekst ruske knji\u017eevnosti (grad kao tekst); J. Lotman i semiotika grada (upoznavanje s Lotmanovom strukturalnom semiotikom i \u201etekstovima kulture\u201c).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>DVA LICA PETERBUR\u0160KOG TEKSTA: M. Lomonosov \u2013 oda u \u010dast dolaska na prijestolje carice Elisavete Petrovne(<\/strong><strong><em>\u041e\u0434\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u043d\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0434\u0435\u043d\u044c <\/em><\/strong><strong><em>\u0432\u043e\u0441\u0448\u0435\u0441\u0442\u0432\u0438\u044f <\/em><\/strong><strong><em>\u043d\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0412\u0441\u0435\u0440\u043e\u0441\u0441\u0438\u0439\u0441\u043a\u0438\u0439 <\/em><\/strong><strong><em>\u043f\u0440\u0435\u0441\u0442\u043e\u043b <\/em><\/strong><strong><em>\u0415\u0451 <\/em><\/strong><strong><em>\u0412\u0435\u043b\u0438\u0447\u0435\u0441\u0442\u0432\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0413\u043e\u0441\u0443\u0434\u0430\u0440\u044b\u043d\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u0418\u043c\u043f\u0435\u0440\u0430\u0442\u0440\u0438\u0446\u044b <\/em><\/strong><strong><em>\u0415\u043b\u0438\u0441\u0430\u0432\u0435\u0442\u044b <\/em><\/strong><strong><em>\u041f\u0435\u0442\u0440\u043e\u0432\u043d\u044b 1747 <\/em><\/strong><strong><em>\u0433\u043e\u0434\u0430<\/em>, 1747) i N. Gogolj \u2013 <em>Nos <\/em>(<\/strong><strong><em>\u041d\u043e\u0441<\/em>, 1836): <\/strong>klasicisti\u010dka knji\u017eevnost (klasik i klasicizam, tekst kao odraz uzora, normativnost); problematika stila (individualno vs univerzalno); ruski klasicizam i Lomonosovljeve ode (kulturno-povijesni kontekst \u2192 dvorska knji\u017eevnost); analiza Lomonosovljeve ode (klasicisti\u010dka poetika, apolonsko na\u010delo).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>DVA LICA PETERBUR\u0160KOG TEKSTA: M. Lomonosov \u2013 oda u \u010dast dolaska na prijestolje carice Elisavete Petrovne(<\/strong><strong><em>\u041e\u0434\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u043d\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0434\u0435\u043d\u044c <\/em><\/strong><strong><em>\u0432\u043e\u0441\u0448\u0435\u0441\u0442\u0432\u0438\u044f <\/em><\/strong><strong><em>\u043d\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0412\u0441\u0435\u0440\u043e\u0441\u0441\u0438\u0439\u0441\u043a\u0438\u0439 <\/em><\/strong><strong><em>\u043f\u0440\u0435\u0441\u0442\u043e\u043b <\/em><\/strong><strong><em>\u0415\u0451 <\/em><\/strong><strong><em>\u0412\u0435\u043b\u0438\u0447\u0435\u0441\u0442\u0432\u0430 <\/em><\/strong><strong><em>\u0413\u043e\u0441\u0443\u0434\u0430\u0440\u044b\u043d\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u0418\u043c\u043f\u0435\u0440\u0430\u0442\u0440\u0438\u0446\u044b <\/em><\/strong><strong><em>\u0415\u043b\u0438\u0441\u0430\u0432\u0435\u0442\u044b <\/em><\/strong><strong><em>\u041f\u0435\u0442\u0440\u043e\u0432\u043d\u044b 1747 <\/em><\/strong><strong><em>\u0433\u043e\u0434\u0430<\/em>, 1747) i N. Gogolj \u2013 <em>Nos <\/em>(<\/strong><strong><em>\u041d\u043e\u0441<\/em>, 1836): <\/strong>\u201eprozor u Europu\u201c (kulturno-povijesni kontekst \u2192 reforme Petra Velikog, <em>tablica \u010dinova<\/em>); fantazmagorija (peterbur\u0161ke pripovijesti \u2192 knji\u017eevna \u201elogika\u201c Gogoljeva Peterburga); analiza Gogoljeva <em>Nosa<\/em> (satira \u2192 topi\u010dnost, topos Peterburga; apolonsko vs dionizijsko); diskusija i usporedba pro\u010ditanog.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>ROMANTIZAM KAO SVJETONAZOR: A. Pu\u0161kin \u2013 <em>Cigani<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0426\u044b\u0433\u0430\u043d\u0435<\/em>, 1827) i M. Lermontov \u2013 <em>Demon<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0414\u0435\u043c\u043e\u043d<\/em>, 1839): <\/strong>romanti\u010darski prevrat u knji\u017eevnosti (konceptualizacija romantizma kao \u201evje\u010dnog\u201c na\u010dela u knji\u017eevnosti \u2192 romanti\u010dno vs klasi\u010dno; diskusija), ruski romantizam (knji\u017eevno-povijesni kontekst, G. G. Byron i ruski bajronizam \u2192 Pu\u0161kin i Lermontov kao bajronisti); poema (definicija hibridnog \u017eanra, poema u romantizmu).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>ROMANTIZAM KAO SVJETONAZOR: A. Pu\u0161kin \u2013 <em>Cigani<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0426\u044b\u0433\u0430\u043d\u0435<\/em>, 1827) i M. Lermontov \u2013 <em>Demon<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0414\u0435\u043c\u043e\u043d<\/em>, 1839): <\/strong>usporedna analiza dvaju poema (romantizam i prevladavanje romantizma; koncept demonskog); uloga i zna\u010daj knji\u017eevne kritike (va\u017enost knji\u017eevnog kriti\u010dara za rusku kulturu \u2192 V. Belinskij); teorijska razmatranja (V. \u017dirmunskij \u2013 <em>Byron i Pu\u0161kin<\/em>; B. Ejhenbaum \u2013 <em>Lermontov<\/em>).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>TEKST KAO DIJALOG: F. Dostoevskij \u2013 <em>Zapisi iz podzemlja <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0417\u0430\u043f\u0438\u0441\u043a\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u0438\u0437 <\/em><\/strong><strong><em>\u043f\u043e\u0434\u043f\u043e\u043b\u044c\u044f<\/em>, 1864): <\/strong>M. Bahtin (bahtinovski pojam dijaloga i njegova primjena u knji\u017eevnosti i akademskoj sredini; <em>Problemi poetike Dostoevskog<\/em> \u2192 teorijski okvir za analizu Dostoevskog, pojam <em>polifonije<\/em>); Dostoevskij izme\u0111u Istoka i Zapada (filolo\u0161ka metoda \u2192 filozofska, socijalna i ideolo\u0161ka pozadina Dostoevskijeva svjetonazorskog obrata i njegov odraz u autorovom stvarala\u0161tvu)<\/li>\n\n\n\n<li><strong>TEKST KAO DIJALOG: F. Dostoevskij \u2013 <em>Zapisi iz podzemlja <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0417\u0430\u043f\u0438\u0441\u043a\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u0438\u0437 <\/em><\/strong><strong><em>\u043f\u043e\u0434\u043f\u043e\u043b\u044c\u044f<\/em>, 1864): <\/strong>analiza prvog dijela <em>Zapisa<\/em> (\u201epodzemlje\u201c jezika \u2192 knji\u017eevni diskurs; problematika junakova pseudodijaloga \u2192 Bahtinovo <em>slovo s lazejkoj<\/em>; paradoksi junakova svjetonazora \u2192 problem autorskog glasa u knji\u017eevnom tekstu)<\/li>\n\n\n\n<li><strong>TEKST KAO DIJALOG: F. Dostoevskij \u2013 <em>Zapisi iz podzemlja <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0417\u0430\u043f\u0438\u0441\u043a\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u0438\u0437 <\/em><\/strong><strong><em>\u043f\u043e\u0434\u043f\u043e\u043b\u044c\u044f<\/em>, 1864): <\/strong>analiza drugog dijela <em>Zapisa<\/em> (\u201eizlazak na povr\u0161inu\u201c \u2192 usporedba s prvim dijelom \u2192 od pseudodijaloga k neuspje\u0161nom dijalogu; egzistencijalizam); primjena velikih jezi\u010dnih modela (LLM) u \u010ditanju knji\u017eevnosti (problematika dijaloga u digitalnom dobu; kritika formalisti\u010dke\/strukturalisti\u010dke metode \u2192 AI i tekst kao \u201eni\u010diji govor\u201c)<\/li>\n\n\n\n<li><strong>AUTOR KAO TEKST (AUTORSKI MIT): A. Blok \u2013 izbor iz <em>Pjesama o Divnoj dami <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0421\u0442\u0438\u0445\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u043e <\/em><\/strong><strong><em>\u041f\u0440\u0435\u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0439 <\/em><\/strong><strong><em>\u0434\u0430\u043c\u0435<\/em>, 1904), <em>Neznanka<\/em> (<\/strong><strong><em>\u041d\u0435\u0437\u043d\u0430\u043a\u043e\u043c\u043a\u0430<\/em>, 1906) i <em>Dvanaestorica<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0414\u0432\u0435\u043d\u0430\u0434\u0446\u0430\u0442\u044c<\/em>, 1918): <\/strong>Srebrni vijek ruske poezije (knji\u017eevno-povijesni kontekst; pjesni\u010dke grupacije \u2192 simbolizam); fenomen autorskog mita (pojam <em>\u017eiznetvor\u010destva<\/em>); koncept Vje\u010dne \u017eenstvenosti (ruski transcendentalni idealizam \u2192 Sofija V. Solov&#8217;\u0451va, Blokova Divna dama).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>AUTOR KAO TEKST (AUTORSKI MIT): A. Blok \u2013 izbor iz <em>Pjesama o Divnoj dami <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0421\u0442\u0438\u0445\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u043e <\/em><\/strong><strong><em>\u041f\u0440\u0435\u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0439 <\/em><\/strong><strong><em>\u0434\u0430\u043c\u0435<\/em>, 1904), <em>Neznanka<\/em> (<\/strong><strong><em>\u041d\u0435\u0437\u043d\u0430\u043a\u043e\u043c\u043a\u0430<\/em>, 1906) i <em>Dvanaestorica<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0414\u0432\u0435\u043d\u0430\u0434\u0446\u0430\u0442\u044c<\/em>, 1918): <\/strong>usporedna analiza odabranih pjesama iz zbornika <em>Pjesme o Divnoj dami<\/em> i <em>Neznanke <\/em>(Blokova stvarala\u010dka \u201eteza\u201c i \u201eantiteza\u201c \u2192 apolonsko i dionizijsko; autorski pe\u010dat u poeziji \u2192 sudar simbolisti\u010dkih ideala i stvarnosti).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>AUTOR KAO TEKST (AUTORSKI MIT): A. Blok \u2013 izbor iz <em>Pjesama o Divnoj dami <\/em>(<\/strong><strong><em>\u0421\u0442\u0438\u0445\u0438 <\/em><\/strong><strong><em>\u043e <\/em><\/strong><strong><em>\u041f\u0440\u0435\u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0439 <\/em><\/strong><strong><em>\u0434\u0430\u043c\u0435<\/em>, 1904), <em>Neznanka<\/em> (<\/strong><strong><em>\u041d\u0435\u0437\u043d\u0430\u043a\u043e\u043c\u043a\u0430<\/em>, 1906) i <em>Dvanaestorica<\/em> (<\/strong><strong><em>\u0414\u0432\u0435\u043d\u0430\u0434\u0446\u0430\u0442\u044c<\/em>, 1918): <\/strong>Oktobarska revolucija (kulturno-povijesni i knji\u017eevni kontekst); va\u017enost publicistike za knji\u017eevno stvarala\u0161tvo (metoda usporednih ulomaka \u2192 autorska namjera; Blokovi eseji \u2192 <em>Inteligencija i revolucija<\/em>); analiza poeme <em>Dvanaestorica<\/em> (Blokova stvarala\u010dka \u201esinteza\u201c; degradacija \u017eenskog na\u010dela; \u201emuzika revolucije\u201c \u2192 stihija, polifonija).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>ZAKLJU\u010cNO PREDAVANJE:<\/strong> revizija ste\u010denog znanja; kriti\u010dka diskusija o sadr\u017eaju kolegija.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>LITERATURA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Primarna:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Pripovijest o kraljevi\u0107u Bovi<\/em>; legende o Bevisu iz Hamptona \/ Buovo d&#8217;Antoni (<em>\u041f\u043e\u0432\u0435\u0441\u0442\u044c <\/em><em>\u043e <\/em><em>\u0411\u043e\u0432\u0435 <\/em><em>\u043a\u043e\u0440\u043e\u043b\u0435\u0432\u0438\u0447\u0435<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>M. Lomonosov \u2013 <em>Oda u \u010dast dolaska na prijestolje carice Elisavete Petrovne <\/em>(<em>\u041e\u0434\u0430 <\/em><em>\u043d\u0430 <\/em><em>\u0434\u0435\u043d\u044c <\/em><em>\u0432\u043e\u0441\u0448\u0435\u0441\u0442\u0432\u0438\u044f <\/em><em>\u043d\u0430 <\/em><em>\u0412\u0441\u0435\u0440\u043e\u0441\u0441\u0438\u0439\u0441\u043a\u0438\u0439 <\/em><em>\u043f\u0440\u0435\u0441\u0442\u043e\u043b <\/em><em>\u0415\u0451 <\/em><em>\u0412\u0435\u043b\u0438\u0447\u0435\u0441\u0442\u0432\u0430 <\/em><em>\u0413\u043e\u0441\u0443\u0434\u0430\u0440\u044b\u043d\u0438 <\/em><em>\u0418\u043c\u043f\u0435\u0440\u0430\u0442\u0440\u0438\u0446\u044b <\/em><em>\u0415\u043b\u0438\u0441\u0430\u0432\u0435\u0442\u044b <\/em><em>\u041f\u0435\u0442\u0440\u043e\u0432\u043d\u044b 1747 <\/em><em>\u0433\u043e\u0434\u0430<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>N. Gogolj \u2013 <em>Nos <\/em>(<em>\u041d\u043e\u0441<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>A. Pu\u0161kin \u2013 <em>Cigani<\/em> (<em>\u0426\u044b\u0433\u0430\u043d\u0435<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>M. Lermontov \u2013 <em>Demon<\/em> (<em>\u0414\u0435\u043c\u043e\u043d<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>F. Dostoevskij \u2013 <em>Zapisi iz podzemlja <\/em>(<em>\u0417\u0430\u043f\u0438\u0441\u043a\u0438 <\/em><em>\u0438\u0437 <\/em><em>\u043f\u043e\u0434\u043f\u043e\u043b\u044c\u044f<\/em>)<\/li>\n\n\n\n<li>A. Blok \u2013 <em>Pjesme o Divnoj dami <\/em>(<em>\u0421\u0442\u0438\u0445\u0438 <\/em><em>\u043e <\/em><em>\u041f\u0440\u0435\u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0439 <\/em><em>\u0434\u0430\u043c\u0435<\/em>), <em>Neznanka<\/em> (<em>\u041d\u0435\u0437\u043d\u0430\u043a\u043e\u043c\u043a\u0430<\/em>), <em>Dvanaestorica<\/em> (<em>\u0414\u0432\u0435\u043d\u0430\u0434\u0446\u0430\u0442\u044c<\/em>)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sekundarna:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Liha\u010d\u0451v, D. 1972. <em>Poetika stare ruske knji\u017eevnosti; Preveo D. Bogadnovi\u0107<\/em>. Beograd: Srpska knji\u017eevna zadruga<\/li>\n\n\n\n<li>Liha\u010d\u0451v, D. 1958. <em>\u010celovek v literature drevnej Rusi<\/em>. Moskva: Izdatel&#8217;stvo Akademii nauk SSSR<\/li>\n\n\n\n<li>Fellows, J., Djordjevi\u0107, I. (ur.). 2008.&nbsp;<em>Sir Bevis of Hampton in literary tradition<\/em>. Boydell &amp; Brewer Ltd<\/li>\n\n\n\n<li>Alekseeva, N. 2005. <em>Russkaja oda. Razvitie odi\u010deskoj formy v XVII\u2013XVIII vv<\/em>. SPB: Nauka<\/li>\n\n\n\n<li>Toporov, V. 2003. <em>Peterburgskij tekst russkoj literatury: izbrannye trudy. <\/em>SPB: Iskusstvo<\/li>\n\n\n\n<li>Lotman, Y. 2001. <em>Universe of the mind: a semiotic theory of culture<\/em>. London: I. B. Tauris<\/li>\n\n\n\n<li>Mann, J. 2007. <em>Tvor\u010destvo Gogolja: smysl i forma<\/em>. SPB: Izdatel&#8217;stvo Sankt-Peterburgskogo universiteta<\/li>\n\n\n\n<li>Bjelinski, V. 1948. <em>Knji\u017eevno-kriti\u010dki \u010dlanci; Preveo M. Vidojkovi\u0107<\/em>. Beograd: Kultura<\/li>\n\n\n\n<li>\u017dirmunskij, V. 1978. <em>Bajron i Pu\u0161kin<\/em>. Leningrad: Nauka<\/li>\n\n\n\n<li>Ejhenbaum, B. 1961. <em>Stat&#8217;i o Lermontove<\/em>. Moskva: Izdatel&#8217;stvo Akademii nauk SSSR<\/li>\n\n\n\n<li>Bahtin, M. 2020. <em>Problemi poetike Dostojevskog; Prevele Z. Matek \u0160mit i E. \u0106uto<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru<\/li>\n\n\n\n<li>Biti, V. (ur.). 1992. <em>Bahtin i drugi<\/em>. Zagreb: Naklada MD<\/li>\n\n\n\n<li>Zenjkovski, V. 2012. <em>Ruski mislioci i Evropa: kritika evropske kulture kod ruskih mislilaca; Preveli M. i B. Markovi\u0107<\/em>. Beograd: Logos<\/li>\n\n\n\n<li>Mineralova, I. 2004. <em>Russkaja literatura serebrjanogo veka: po\u00e9tika simvolizma: u\u010debnoe posobie<\/em>. Moskva: Flinta, Nauka<\/li>\n\n\n\n<li>Minc, Z. 1999. <em>Blok i russkij simvolizm: izbrannye trudy v treh knigah. Kniga 1: Poetika Aleksandra Bloka<\/em>. Moskva: Iskusstvo<\/li>\n\n\n\n<li>Ve\u0161ovi\u0107, R. (ur.). 1959. <em>Poezija i revolucija: \u010dlanci i eseji \/ Brjusov, Blok, Majakovski; Preveo M. \u017divan\u010devi\u0107<\/em>. Beograd: Kultura<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izborna:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Lauer, R. 2009. <em>Povijest ruske knji\u017eevnosti<\/em>. Zagreb: Golden marketing<\/li>\n\n\n\n<li>U\u017earevi\u0107, J. 2020. <em>Ruska knji\u017eevnost od 11. do 21. stolje\u0107a<\/em>. Zagreb: Disput<\/li>\n\n\n\n<li>Billington, J. 1988. <em>Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tuma\u010denje; Preveo B. Vu\u010di\u0107evi\u0107<\/em>. Beograd: Rad<\/li>\n\n\n\n<li>Compagnon, A. 2007. <em>Demon teorije; Prevela M. \u010cale<\/em>. Zagreb: AGM<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>STUDENTSKE OBAVEZE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studenti su du\u017eni poha\u0111ati nastavu (uz maksimalno 3 neopravdana izostanka), sudjelovati u diskusijama i radu na tekstovima tijekom nastave, te redovito izvr\u0161avati radne obveze (doma\u0107e zada\u0107e), \u0161to su sve aspekti njihove kona\u010dne ocjene iz kolegija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>NA\u010cIN POLAGANJA ISPITA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kontinuirano pra\u0107enje<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>NA\u010cIN PRA\u0106ENJA KVALITETE I USPJE\u0160NOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anketa Filozofskog fakulteta i anketa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>NAZIV KOLEGIJA:&nbsp;\u010citanje odabranih tekstova iz ruske knji\u017eevnosti 1 (2025.\/2026.) IME NASTAVNIKA:&nbsp;Antonio Milovina, asistent (izvo\u0111a\u010d); dr. sc. Ivana Peru\u0161ko, izv. prof. (nositelj) STATUS KOLEGIJA:&nbsp;unutarnja izbornost JEZIK:&nbsp;hrvatski i ruski OBLIK NASTAVE:&nbsp; seminar (2 sata) TRAJANJE:&nbsp;1 semestar (zimski), 2 sata tjedno PROSTOR I VRIJEME: utorak, 15:30 &#8211; 17:00, A-223 BROJ ECTS BODOVA:&nbsp;3 UVJETI:&nbsp; polo\u017een kolegij Uvod u studij [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":123457,"featured_media":0,"parent":5777,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6909","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/123457"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6909"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6909\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6920,"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6909\/revisions\/6920"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rusistika.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}